Na referendumsko pitanje 'Jeste li za usvajanje urbanističkog plana uređenja kojim se, uz izgradnju igrališta za golf, dozvoljava i izgradnja smještajnih kapaciteta s ležajevima (vila, hotela i apartmana) na platou brda Srđ', odgovorilo je, prema neslužbenim podacima, oko 30 posto birača. To je bilo više nego nedovoljno jer je za uspjeh referenduma ključan bio izlazak više od 50 posto dubrovačkih birača.

Upravo tako visok postotak aktivisti i nevladine udruge smatraju glavnim uzrokom referendumskog fijaska.

'Referendum o golfu na Srđu događa se u okolnostima vrlo lošeg Zakona o referendumu. S jedne strane imali smo referendum o EU s jednim jako labavim pravilima, a s druge strane imamo lokalni referendum sa strogim pravilima. Očito je da će se morati mijenjati Zakon o referendumu', kazao je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić

Glavni urednik i direktor časopisa Banka Željko Ivanković ističe da nije imao nikakvu ideju o tome koliki bi mogao biti odziv na dubrovački referendum.

'Osamdeset ili dvadeset posto, tako da je podatak o slabom odzivu za mene značajna informacija. Mediji su stvorili predodžbu da je dubrovački referendum od iznimne važnosti, no Dubrovčani su ga uglavnom ignorirali, bilo zato što se zbog nedovoljne informiranosti nisu mogli odlučiti između dviju opcija, bilo zbog otpora medijskoj agresiji kojoj, kad nešto žele postići, pribjegavaju svi pa su se time poslužile i obje strane u 'slučaju Srđ'', navodi Ivanković.

Ocjenjuje da je upravo zlouporaba medija smjestila udruge na isto mjesto gdje sve slabiji odaziv na izborima smješta stranke, čiji su korektiv trebali biti neposredno odlučivanje i civilna scena.

'Što se tiče projekta na Srđu, dalje je sve u rukama institucija. Hrvatska, međutim, mora pronaći efikasan način demokratskog odlučivanja. Mislim da mediji dosta toga upropaštavaju', zaključuje Željko Ivanković

Komentator tporala Marko Sančanin kaže da, iz svoje uske arhitektonsko-urbanističke perspektive, osjeća žaljenje zbog slabog odaziva građana. No vjeruje da projekt na Srđu još nije dobio svoj epilog i da će se još dugo okretati argumenti i raspravljati o detaljima projekta. 'Ipak, svaka je istina dobra pa tako i ova, utoliko što je ona slika i prilika urbane svijesti Dubrovčana. Ovo referendumsko iskustvo bit će korisno svima koji će nastaviti raditi na izgradnji te svijesti, posebno njenih političkih aspekata', kaže Sančanin.

Smatra pritom da Dubrovnik nije iznimka te da bi se približan scenarij dogodio u Šibeniku ili Zadru. 'Vrlo vjerojatno da bi većina glasača bila jednako nezainteresirana za temu bivših vojarni ili novog Parka Maraska', pojašnjava.

Ističe da se najveća revolucija u prostornom planiranju počela događati kada su dobro organizirani civilni pokreti ukazali na to da je prostor konačan resurs koji se može održivo planirati sudjelovanjem svih koji taj prostor koriste, bez obzira na formalnu ili financijsku moć. 'Nažalost urbanizam kao otvoreni dijalog i nepredvidivi proces socijalnog učenja kod nas je tek u povojima. Ponekad mi se čini kao da smo svi lutke u nekakvom perverznom igrokazu o Saint-Simonovskoj koncepciji jake države koju je moguće planirati centralnim mozgom, iako već neko vrijeme uviđamo da je stvarnost potpuno drugačija', ocijenio je Sančanin.

Podsjetimo, izgradnja golfskog parka na Srđu proteklih godina izazvala je niz polemika, a građanska inicijativa Srđ je naš, koja se protivi izgradnji golfskog parka, u veljači je prikupila 9085 ispravnih potpisa birača i tako se izborila za referendum. Dubrovnik je potrošio oko 300.000 kuna za njegovu provedbu, no građani su ga svejedno u velikom luku zaobišli.

Mještani u naselju Bosanka na samom Srđu već ranije su najavili da će bojkotirati referendum. Upozoravali su da za njih izaći na biralište znači glas protiv napretka jer golf donosi posao i nadu u prosperitet Bosanke.