Mnoge bi mogla iznenaditi činjenica da je i ovo "klimatološko" ljeto bilo iznadprosječno toplo. Ali naravno, ne i ekstremno kao većina u ovom desetljeću.

U očekivanju službenih ocjena klimatologa DHMZ-a, koje će se temeljiti na podacima mnogobrojnih meteoroloških postaja, prema nekim preliminarnim analizama može se zaključiti kako će ocjene ovogodišnjeg ljeta zbog temperature biti većinom "normalno", primjerice uzduž Jadrana i u unutrašnjosti Dalmacije, te uglavnom "toplo" u sjevernijim krajevima, navodi HRT-ov meteorolog Zoran Vakula.

Premda je posljednjih desetljeća i godina zabilježen veliki napredak - dugoročne prognoze i dalje su veliki 'izazov', kaže.

'Slijedom toga, za one kojima nešto znače i vjeruju im – i najnovije prognoze za sljedeće sezone i mjesece daju povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka i klimatološke jeseni (rujan - studeni) i zime (prosinac - veljača), pa čak i svakog od mjeseci do kraja godine i početkom sljedeće - biti barem oko prosječne, većinom čak i malo viša', poručuje Vakula.

Naravno, nastavlja, to ne znači da bi i svi tjedni u tim mjesecima bili topliji od prosjeka. 'Za očekivati je povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave na kraju bude hladniji od prosječnoga. Osim možda u siječnju, za koji trenutačne prognoze daju najmanju vjerojatnost pozitivnog odstupanja', objašnjava meteorolog.

Kako to već biva, ponovno ističe, – dugoročne prognoze količine oborine su problematičnije i znatno manje pouzdane od sezonskih i mjesečnih prognoza temperature, što se moglo primijetiti i prošlih mjeseci. Trenutačno je vjerojatnije, navodi Vakula, da ćemo u rujnu u većini Hrvatske imati manjak oborine u odnosu na prosjek, a u siječnju češći i zamjetniji višak.

No, moguća su, nastavlja, i veća odstupanja od te prognoze oborine, a valja spomenuti i kako u dugoročnim prognozama ne postoji pouzdana informacija o broju kišnih dana, što je također mnogima važno jer nije isto imamo li više dana s malim količinama oborine ili samo poneki dan s obilnijom kišom, koja može prouzročiti i bujične poplave.

Na žalost, suvremena znanost još uvijek ne može kvalitetno dugoročno prognozirati takvu informaciju, čak ni u vjerojatnosnom obliku, kaže Vakula - kao ni sezonu pa ni mjesec unaprijed pouzdano prognozirati broj dana sa snijegom, olujnim vjetrom i drugim moguće opasnim vremenskim pojavama.

'Nemoguće je već sada prognozirati hoće li ih ove godine biti - trenutačno je vjerojatnije da neće - ali vrući dani, oni s temperaturom zraka 30,0 °C i višom - ne bi smjeli biti iznenađenje ni u listopadu. Inače, u rujnu su zabilježeni u većini Hrvatske, uz iznimku gorskog dijela, a u listopadu ne samo u mnogim mjestima na Jadranu, nego i ponegdje u kontinentalnom području, posebice u unutrašnjosti Dalmacije – primjerice ne samo u Imotskome, Metkoviću, Kninu i Sinju, nego i u Karlovcu, Osijeku, Slavonskome Brodu. Možda je zanimljivo spomenuti da su temperaturni rekordi u studenome u mnogim mjestima oko 25 °C, u Čilipima čak 28,6 °C', poručio je metoerolog.