Premda nije bila topla kao neke prošle, i 2021. godina bila je toplija od višegodišnjih prosjeka, i to čak i od posljednjeg do sada najtoplijeg 30-godišnjeg niza u znanoj povijesti mjerenja, od 1991. do 2020. godine. Povećana je vjerojatnost da će takva biti i 2022., dok se za njezinu ukupnu količinu oborine, po "običaju", ne može prognozirati s takvom pouzdanošću. No, vjerojatno bi malo tko prigovarao kada bi 2022. godina na kraju završila kao razmjerno umjerena poput 2021.
Prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja temperatura zraka 2021. godine na većini je meteoroloških postaja DHMZ-a među 20, pa i među 15 najviših u znanoj povijesti mjerenja, pri čemu mjestimice čak među 10, kao primjerice u Dubrovniku, Gospiću i Kninu.
Stoga će klimatološke ocjene vjerojatno biti uglavnom "toplo" i "vrlo toplo", a prema ukupnoj godišnjoj količini oborine od "sušno" u primjerice Rijeci do "kišno" u Splitu. Naravno, u toj konačnoj ocjeni nisu vidljivi ekstremi, primjerice ponegdje ekstremna toplina u lipnju, srpnju i studenome, kao ni mjestimice ekstremno kišni siječanj, svibanj, srpanj i studeni, ni gdjegod ekstremno suh lipanj i rujan. Nije vidljiva ni lokalno rekordno visoka najviša dnevna temperatura zraka u veljači, ni rekordno niska u travnju, kada je mjestimice izmjeren i za taj mjesec rekordno visok snježni pokrivač, piše Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a.
Budući da živimo u doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, tijekom kojih su posljednja desetljeća osjetno toplija od onih iz prošlog stoljeća - za očekivati je da će se i 2022. godina priključiti sada već dugom nizu iznadprosječno toplih. No, to ne znači da će i sve njezine sezone biti takve, a pogotovo ne svi mjeseci. I naravno, pritom je kod prognoza - posebice dugoročnih - nužan oprez.
Čak i kad su one postojane od izračuna do izračuna jer uvijek se može dogoditi i nešto u prognozama manje vjerojatno. Uostalom, tako se dogodilo prošloga proljeća. Premda je postojala razmjerno mala vjerojatnost za srednju sezonsku temperaturu zraka nižu od prosječne - proljeće je u većini Hrvatske dobilo klimatološku ocjenu "hladno", ponegdje čak i "vrlo hladno". Vjerojatno malo tko priželjkuju ponavljanje takve situacije ove godine!?
Ako se zna za takve pojave, još veću sumnju u dugoročno prognoziranje budi spoznaja ne postojanosti prognoza od izračuna do izračuna, kao što je slučaj za nastavak ove zime. I dalje je vjerojatnije da će srednja sezonska temperatura zraka iz razdoblja prosinac-veljača u većini Hrvatske biti barem malo viša od prosjeka, ali to ne znači da će takvi u većini krajeva biti i siječanj i veljača.