Ustavni sud djelomično je usvojio ustavnu tužbu Potrošača te je ukinuo odluku Vrhovnog suda u dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu (tzv. švicarski franak) za sve banke i na osmu tuženu banku Sberbank d.d. u dijelu koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu

U preostalom dijelu ustavna tužba podnositelja Potrošača odbijena je, a odbijene su i ustavne tužbe sedam podnositelja banaka.

Podsjetimo, u postupku koji je prethodio ustavnosudskom Potrošač je na temelju Zakona o zaštiti potrošača podnio tužbu nadležnom trgovačkom sudu protiv osam najvećih banaka radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, a zbog ugovaranja nepoštenih ugovornih odredaba ugovora o potrošačkim kreditima o valutnoj klauzuli (vezanost glavnice uz švicarski franak) i o promjenjivoj kamatnoj stopi.

Vrhovni sud morat će opet odlučiti koliko je valutna klauzula prema potrošačima bila (ne)poštena

'Prvostupanjski sud usvojio je tužbeni zahtjev Potrošača. Drugostupanjski i Vrhovni sud odbili su tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na ništetnost ugovorne odredbe kojom je glavnica vezana uz švicarski franak te u cijelosti u odnosu na osmu tuženu banku Sberbank d.d.', navodi se u odluci Ustavnog suda koji je utvrdio da je 'Vrhovni sud primijenio dvostruka mjerila i utvrdio je da službenici banaka potrošačima, prilikom pregovaranja, nisu objasnili sve čimbenike koji utječu na formiranje kamatne stope, čime su oni jedino mogli shvatiti njihove ekonomske posljedice, stoga je odluka nerazumljiva i ništetna'

'Potrošaču su morali biti objašnjeni razlozi i pojedinosti promjene kamatne stope kako bi mogao predvidjeti ekonomske posljedice koje iz toga proizlaze za njega. Europski sud je odlučio da je potrošač uvijek u podređenom položaju', istaknuto je u odluci Ustavnog suda.

'Vrhovni sud ocijenio je da je valutna klauzula bila razumljiva i ne podliježe testu poštenosti jer je riječ o uobičajenoj praksi u Hrvatskoj. Dvostruka mjerila odnosno nejasni kriteriji kojima se Vrhovni sud vodio od osobite su važnosti ako se ima u vidu to da su u konkretnom slučaju ugovori bili opterećeni dvama promjenjivim elementima, valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom, a propustio je obrazložiti razloge za dvostruke standarde. Vrhovni sud morao je to obrazložiti', poručio je Šeparović.

Ustavni sud o valutnoj klauzuli

Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 22. Zakona o obveznim odnosima, kojim se dopušta ugovaranje izračuna vrijednosti novčane obveze u valuti Republike Hrvatske prema cijeni zlata ili prema tečaju valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti (tzv. valutna klauzula).

'Ustavni sud valutnu klauzulu smatra zakonitom i ustavnom, no to ne utječe na odluku Suda u slučaju kredita u švicarskim francima', kazao je Šeparović.

Ustavni sud o Mesićevu uredu

Ustavni sud nije prihvatio prijedlog Stjepana Mesića za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 2. i 3. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti.

Podsjetimo, stupanjem na snagu osporenog zakona, 31. svibnja 2016., predlagatelju, kao bivšem predsjedniku Republike Hrvatske, ukinuto je pravo na ured (i s njim povezana prava) kao posebno pravo vezano uz nastavak njegovog javnog djelovanja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

Naime, Ustavni sud je još ranije utvrdio da institucija predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti nije ustavna kategorija te je zakonodavcu prepuštena odluka o tome hoće li i kako eventualno urediti prava bivših predsjednika. Stoga Sabor može priznati određena posebna prava bivšim predsjednicima, ali i ta prava ograničavati, pa čak i u cijelosti ukidati, podsjetio je Šeparović.

Odluke Ustavnog suda objavljene su na njegovoj službenoj internetskoj stranici