Varaždinska Elektra odustala je od iskapčanja električne energije poduzeću Grijanje preko čijih se kotlovnica grije oko 2.700 stanova, odnosno poslovnih prostora
Vlasnici stanova i poslovnih prostora koji se griju preko gradskih kotlovnica ipak se neće smrzavati. U varaždinskoj Gradskoj vijećnici jutros je postignut dogovor da će poduzeće Grijanje, koje je vlasnik kvartovskih kotlovnica, podmiriti svoj dug prema Elektri od 50 tisuća kuna do kraja veljače, odnosno dodatnih 70 tisuća kuna prema HEP-u. Zauzvrat, distributer struje odustao je od iskapčanja koje je bilo najavljeno za danas u 10 sati.
'Pokazan je izuzetno visok stupanj odgovornosti i razumijevanja svih sudionika u cilju rješavanja nastale situacije. Rezultat takvog pristupa je dogovor da neće biti isključivanja grijanja te da će do kraja veljače biti pronađeno rješenje da se ne bi trebale poduzimati radikalnije mjere', rečeno je nakon jutrošnjeg sastanka
Na sastanku su bili direktor varaždinske Elektre Zvonko Rožmarić, voditelj službe opskrbe Elektre Marijan Fabeta, direktor Grijanja Tomislav Benčić i direktor Termoplina Ivan Topolnjak, dok su domaćini bili gradonačelnik Ivan Čehok, njegov zamjenik Zlatko Horvat te predsjednik Gradskog vijeća. Ivan Herman.
'Pokazana je dobra valja za rješavanje problema. Time što je postignut s Elektrom, osigurana je stabilna opskrba kotlovnica električnom energijom, a slijedom toga stanova toplinskom energijom i toplom vodom, veli Benčić.
Međutim, kako ističe, i dalje ostaje glavni problem, a to je dugovanje poduzeća Grijanje za prirodni plin. Taj dug prema Termoplinu već se nekoliko mjeseci ne spušta ispod četiri milijuna kuna, a trenutno iznosi 4,4 milijuna. No gradski vijećnici ipak nisu dopustili Grijanju da za 40 do 54 posto poveća tarifne stavke za grijanje i toplu vodu.
'I to će pitanje ovih dana doći da dnevni red', najavljuje Benčić, koji smatra da je upravo visina duga pokazatelj da je zahtjev za poskupljenjem opravdan, tim više što tarifne stavke nisu mijenjane dvije godine, a u međuvremenu su poskupjeli energenti.
Upravo zbog potonjeg se nameće zaključak da će do poskupljenja morati doći, samo je pitanje kada i za koliko. Naime, kada tvrtke poput Grijanja, primjerice, ne bi morale plaćati industrijski plin, koji je skuplji od onog za kućanstva, onda bi se to odrazilo i na račune stanara. Na neravnopravnost onih koji se griju preko zajedničkih kotlovnica i pomoću vlastitih sustava za grijanje ukazao je i varaždinski HSLS.
'Smatramo da su građani u ovom slučaju oštećeni i to na temelju ustavnog prava na jednakost svih budući da za isti proizvod, odnosno uslugu grijanja, plaćaju različitu cijenu od drugih građana. Stoga tražimo da Grad Varaždin, putem udruge gradova pokrene inicijativu za promjenu zakonskih propisa koji su građane doveli u ovakav položaj, kao i da tu inicijativu prihvate i naši saborski zastupnici radi korekcije cijena', veli Miljenko Ernoić, predsjednik varaždinskog HSLS-a, napominjući da tek nakon toga treba razmatrati moguće poskupljenje grijanja.