Predstavljanje je održano u četvrtak navečer u dvorcu Eltz, a organizirali su ga Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Vukovar, vukovarski ogranak Matice hrvatske te vukovarski Gradski muzej, priopćili su iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Zbornik posvećen jubileju akademkinje Wertheimer Baletić objavio je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a predstavili su ga ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. Vlado Šakić, urednik zbornika prof. dr. Anđelko Akrap te voditelj vukovarskog Područnog centra Instituta Ivo Pilar prof. dr. Dražen Živić.

Akademkinja Alica Wertheimer Baletić zahvalila se na priznanju koje je dobila za svoj rad i na lijepim riječima kojima su je obasuli njezini bivši učenici Anđelko Akrap i Dražen Živić na koje je prenijela strast prema demografiji.

Istaknula je i svoju povezanost s Vukovarom kao rodnim gradom, kazavši da je Vukovar na određen način bio motivacija za njeno bavljenje demografijom. Uostalom, i njen prvi znanstveni rad, objavljen 1964, bio je posvećen stanovništvu tadašnje Općine Vukovar.

Ljubav prema Vukovaru prenijela je, čini se, i na svog supruga, rođenog Vrgorčanina, također akademika Zvonimira Baletića koji od 26. listopada 2011. (do 26. listopada 2015.) obnaša funkciju voditelja vukovarskog Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU.

Akademkinja Wertheimer Baletić je tijekom svog dugogodišnjega znanstvenoga rada stvorila osebujan teorijski pristup i znanstveni obrazac koji je bio uzor mnogim demografima u istraživanjima složenih tema.
Svojim dugogodišnjim znanstvenim radom pokazala je izuzetan značaj demografskoga pitanja za razvoj hrvatskog društva i upozorila da se bez razumijevanja demografskoga problema ne mogu odrediti ni pravci gospodarskoga razvoja društva, istaknuto je na predstavljanju u Vukovaru, doznajemo od Marijana Lipovca iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.

Podsjetimo, akademkinja Alica Wertheimer Baletić još je prije 50 godina prognozirala da će hrvatska sela i gradovi rapidno izumirati, a broj umrlih, nažalost, uvelike premašiti broj rođenih.
Nakon što su objavljeni rezultati Popisa stanovništva 2011, kazala je da je pretpostavljala da će rezultati biti loši, no da je i sama ostala zatečena koliko su dobiveni rezultati crni i depresivni.

'Čak je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je uvijek imala pozitivan prirodni prirast, danas više mrtvih nego živorođenih. Čovjeka uhvati tuga kada gleda ove brojke, nije dobro. Nadam se da će ovi podaci doći do glava naših političara, neka se konačno uhvate pravih problema, jer ovo je zaista pravi problem. Ako ne budemo imali više živorođenih, ako se ne poveća broj radno sposobnog stanovništva, onda nema ni gospodarskog oporavka, nema mirovina, socijalnih naknada. Ne zaboravite da radno sposobni pune proračun i održavaju 'pogon', a takvih je sve manje', upozorila je akademkinja Wertheimer Baletić u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji u prosincu 2012. godine.

Podsjetila je pritom naše političke elite da je Francuska ovaj problem zabilježila prije 150 godina i ona ga rješava tih 150 godina, bez obzira na vlade. A isto čine i Švedska, Finska... 'Ovo što se događa Hrvatskoj danas ne može se riješiti u godinu dana ili u četiri godine koliko traje mandat jedne vlade. Budemo li čekali, bojim se da će se obistiniti projekcije UN-a pa će nas već za 40 godina biti manje za pola milijuna, a za 100 godina nestat će cijeli gradovi i županije. Hrvatska već danas nestaje, pogledajte sela u Dalmatinskoj zagori, tamo živi samo staračko stanovništvo, ljudi umiru', poručila je naša akademkinja.
Smatra da će za 10 godina rezultati biti puno porazniji. Na opaske da je pesimistična, odgovara: 'Ne – ja sam samo realist na osnovi brojki, a brojke ne lažu.'