Snijega k'o u bajci, bijelim pokrivačem prekrivena velebitska prostranstva idilična su slika koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Iz seoskih se domaćinstava okovanih snijegom tek uzdiže dim iz dimnjaka, pa mnogi misle da je u tim podvelebitskim selima život stao. Naprotiv, ima i onih koji neumorno rade, stvaraju i svakodnevno provode svoje aktivnosti. U najpoznatijem utočištu za medvjede, u podvelebitskom mjestu Kuterevo, živi se i radi kao da snijega i nema, a kako ga ima više od pola metra, dobro je došao da život mladih ljudi učini radosnim i veselim
Otkad je 2003. godine osnovano i živjeti počelo Utočište za medvjeđu siročad u Kuterevu - najpoznatije takve vrste u svijetu - o malim i velikim medvjedima s puno ljubavi i pažnje brine se Ivan Crnković Pavenka koji je dobar dio svoga života podredio medvjedima i njihovom životu. Danas, 10 godina poslije, utočište ima neku novu 'sliku', neki novi izgled, ali je ostalo podjednako skromno, po mjeri čovjeka i zvijeri, sa željom da postane i ostane koliko je to god moguće netaknuta oaza suživota čovjeka i zvijeri u prirodnom okruženju.
Ideja o suživotu čovjeka i prirode u Kuterevu stvorena je 1978. godine i, po nekim podacima, kroz to velebitsko mjesto prošlo je oko 6.000 volontera iz Europe i drugih kontinenata. Svojim idejama, radom i ljubavlju prvenstveno žele pomoći u očuvanju prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa kraja u koji su došli, a djeluju u sklopu Velebitske udruge Kuterevo (VUK), kojoj je glavni cilj poticati aktivnosti za očuvanje divljih staništa i zaštitu medvjeđe populacije u Hrvatskoj. Danas uz Ivana Crkovića Pavenku, deset volontera u Kuterevu živi, radi i širi prijateljstva, dok medvjedi hiberniraju.
Ima neka tajna veza
'Budući da je utočište, Kuterevo je i kombinacija mnogih stvari: tradicije, prijateljstva i predivne prirode. Doživljavam ga iz mnogo zanimljivih aspekata, prvenstveno kao izazovan projekt u koji treba puno uložiti i koji mnogo daje', kaže Elina Hirvonen iz Finske. Marco Antonio Millan Valera iz Španjolske dodaje kako je u Kuterevu našao savršeno mjesto za uživanje u lokalnim običajima. 'Mislim da je ovdje kulturna baština jedinstvena sama po sebi i stoga je treba sačuvati', kazao je Valera.
'Nisam sigurna da sam znala razlog zašto krenula u Kuterevo dok konačno nisam došla. Mjesto me je jednostavno zvalo, privlačilo kao magnet. Kad sam došla, postala sam dio Kutereva i Kuterevo će uvijek biti dio mene. Sloboda, način života, kombinacija rada i učenja me oduševljavaju. I ljude također - kako domaći, tako i stranci koje ovdje upoznam', ističe Kristine Valere iz Latvije.
'Kuterevo je puno bolje nego što sam očekivao. Drago mi je što ovdje ostajem skoro godinu dana jer volim hrvatsku prirodu i ove dobre ljude', kazao je Azat Fattakhov iz Rusije.
Za odlične uvjete i funkcioniranje Kutereva ključna je, naravno, podrška lokalne zajednice, a gradonačelnik Otočca Mario Barković i njegov zamjenik Hrvoje Ostović svesrdno pomažu entuzijastima i volonterima ovog jedinstvenog utočišta.
Trenutačnu postavu Utočišta čini deset volontera, od kojih su šestero europski volonteri koji će zahvaljujući programu Mladi na djelu, pod pokroviteljstvom Europske komisije, Kuterevu posvetiti svoj dio života, od nekoliko mjeseci do godinu dana. Oni dolaze iz šest europskih zemalja. Latvijka Kristina Valtera ovdje je već sedam i pol mjeseci i planira ostati još mjesec i pol. Ona dolazi iz umjetničke branše, ovdje je zadužena za online medije i peljarsku službu. Elina Hirvonen iz Finske u Utočištu će provesti gotovo godinu dana skrbeći o životinjama. I Dominik Bruker iz Njemačke u Kuterevu će boraviti godinu dana brinući da volonteri imaju na raspolaganju potreban alat i materijal za rad. Kim van Groningen, biologinja iz Nizozemske, ovdje će provesti pet i pol mjeseci. Ona će se pak potruditi da se posjetitelji u Kuterevu ne izgube, odnosno da su svi putokazi i info-table na pravom mjestu te da nitko od njih ne onečišćuje okoliš. Marco Antonio Millan Valera, ambijentolog iz Španjolske, zadužen je za vrt i interne obrazovne aktivnosti. Azat Fattakhov iz Rusije, stručnjak za kulturni menadžment, također se brine o edukativnim aktivnostima. Planira u Kuterevu prikupiti dovoljno materijala za svoj stručni esej o eko turizmu.
Zatim Helena Poučki, studentica biologije iz susjedne Srbije, u Utočištu je s manjim ili dužim pauzama već tri godine. Zadužena je za koordinaciju volonterskih programa. Amelie Jaquet iz Francuske zaokupljena je temom mitologije medvjeda. Ova bibliotekarka je već drugu godinu u Utočištu, a zadužena je za koordinaciju grupa. Ovdje smo još zatekli Wendy Lequeulx i Alice Boffet, svjetske putnice koje dolaze i odlaze sukladno svojim željama.
Velebitska udruga Kuterevo u 2013. godini ima ambiciozne planove za unapređenje ovog utočišta. Između ostalog, planiraju završiti radove oko Pučke kuhinje, postaviti novu internetsku stranicu Utočišta, skupiti sredstva za kupovinu zemljišnih parcela za nove ograde, postaviti skloništa za odrasle medvjede i (poveću) ubožnicu za velike domaće životinje, osobito konje.
Također, nastojat će tijekom ove godine postaviti nove putokaze, uvesti edukacijske i animacijske programe za posjetitelje i školske grupe, promovirati rad na očuvanju kuterevske kulturne i prirodne baštine te narodnih običaja.
'Ono što treba posebno istaknuti jest i podatak da se ove godine u Kuterevu očekuje 20.000 posjetitelja, pri čemu će Kuterevo ugostiti i najmanje petnaestak grupa skauta iz Belgije za jednotjedne eko kampove u selu i na Kopija, organizirat će se u suradnji Service civil international (SCI) tri međunarodna dvotjedna kampa na teme. Bit će i posla oko prijema gostiju članova udruge Baerenfreunde – Kuterevo i Mladež Crvenog Križa iz Njemačke, a organizirat će se dvotjednu kulturnu razmjenu mladeži iz pet zemalja: Finska, Njemačka, Bugarska, Grčka i Hrvatska – na temu: Mitologija medvjeda u svijetu i mojoj domovini. U suradnji s Turističkom zajednicom Perušića organiziramo nekoliko skautskih grupa za uspostavljanje poučnih staza u Pećinskom parku Grabovača, a s ekološkim pokretom Zelenkovac u Bosni i Hercegovini planiraju se angažmani skautskih grupa u njihovom eko kampu. Ako stignemo, i još štošta drugo', moglo se čuti na zajedničkom druženju kuterevskih aktivista i lokalnih vlasti u gradskoj kući u Otočcu.
Inače, devet medvjeda trenutačno je u Utočištu, zavučeno u svoje brloge, ne jedu niti piju, hiberniraju, a počet će se hraniti tek krajem ožujka. Iako je za volontere sada nešto manje posla, oni ne miruju, izrađuju suvenire, pripremaju znakove za posjetitelje, organiziraju obrazovne aktivnosti i planiraju ljetni program, što im je i prigoda da nauče hrvatski jezik.
Prošle godine velebitsko Utočište za medvjede u Kuterevu posjetilo oko 20 tisuća posjetitelja. I dalje u Utočištu ustrajavaju na tome da ono ne bude masovno okupljalište turista jer i medvjedi i ljudi u životopisnom selu moraju imati mir i nenarušeni sklad života.
