Najjasniji među njemačkim političarima bio je ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle: 'Velika Britanija ne može samo tako birati što od Europe želi, a što ne.' To je bila vjerojatno najoštrija, iako ne baš oštra, reakcija na govor britanskog premijera Davida Camerona, u kojemu je najavio kako je izlazak njegove države iz EU izvjestan, ukoliko se Unija ne reformira.

Njemački komentatori su se, naravno, dohvatili Cameronova govora, kao i njegove dopune koju je koji dan kasnije izrekao u švicarskom Davosu, na Svjetskom ekonomskom forumu: 'Zemlje u Europi imaju svoje povijesti, tradicije, institucije, i žele svoj suverenitet, mogućnost da čine vlastite izbore. Ugurati sve te zemlje u centraliziranu političku uniju bi bila velika pogreška za Europu, te Velika Britanija neće biti dio toga.' Oštro je takve izjave osudio konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung (politički vjerojatno najbliži list kancelarki Angeli Merkel), koji je u komentaru konstatirao da 'Cameronova obećanja europskim partnerima vonjaju po ucjeni: ako se EU ne reformira i ne bude velikog dogovora, Britanija će biti primorana otići'. FAZ zaključuje da je 'Cameron izabrao opasnu strategiju', ali i priznaje da 'njegova analiza ima dosta istine'.

Utjecajni i tiražni tabloid Bild je pak osvanuo s naslovom 'Jesu li Britanci rekli bye-bye Europskoj uniji?', te istupe premijera Camerona opisuju 'šokantnim'. Povrh toga, Bild se potrudio ponuditi i osam razloga zašto EU ne treba Britance, koji su prigodno i u skladu s tabloidnom uređivačkom politikom populistički intonirani: 'jer piju loše pivo, jer voze na pogrešnoj strani ceste, jer crni puding i čips s octom smatraju delikatesama, jer su im utičnice različite od onih na kontinentu, jer ne koriste metrički sistem, jer njemačke currywurst-kobasice imaju bolji okus od fish and chips, jer imaju više dugova od Grčke, Irske, Španjolske i Portugala zajedno, i konačno – jer ćemo i bez britanskih gajdi imati dovoljno idiota u Bruxellesu.'

Ljevičarski Sueddeutsche Zeitung pak naglašava da 'Europa nije zadrhtala od straha' nakon Cameronova govora o EU, jer mnogi istup britanskog premijera tumače kao stvar unutarnje politike, odnosno 'umirivanja euroskeptika u vlastitim redovima'. 'Mnogo će vode proteći Temzom za četiri-pet godina, kada bi se mogao održati referendum. Ne znamo tko će tada uopće stanovati u Downing Street 10. A čak i da Britanci doista 2017. godine izađu na referendum o izlasku iz EU, ne treba automatski očekivati da će to i podržati', prognozira Sueddeutsche Zeitung, koji savjetuje ostalim moćnim država Unije, posebice Njemačkoj i Francuskoj, da Veliku Britaniju ne izoliraju, nego je 'uvuku u centar rasprave o budućnosti EU'.

Najviše je podrške David Cameron dobio u desno usmjerenom Die Weltu, koji ističe da britanski premijer 'problemima EU pristupa praktično, a ne emocionalno', što bismo 'i mi trebali naučiti od njega'. Die Welt brani Camerona od optužbi da se ponaša antieuropski, ali i u posebnom članku analizira što bi doista izlazak Velike Britanije značio za EU. Odgovor koji analiza Die Welta nudi jest da bi 'EU preživjela', ali možda ne i Velika Britanija, koja bi se onda mogla suočiti sa škotskom nezavisnošću, te marginalizacijom londonskog Cityja kao europskog financijskog središta.