Davno prije izbora za Europski parlament, eurobirokrati iz dviju vodećih političkih grupacija - Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) te Europske pučke stranke (EPP) - uvidjeli su koristi vježbanja kompromisa. U osvit predizborne kampanje, kandidati pučana i socijalista za predsjednika Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Martin Schulz, odložili su tešku artiljeriju, svjesni da će veoma skoro morati zajedničkim snagama odbijati nadiruće političke antieuropske snage, stasale u uvjetima dugogodišnje krize koja je poharala kontinent. Mjesec dananakon izbora, ujedinjene snage beru prve plodove: dogovorena je podjela mandata u Europskom parlamentu, a Jean-Claude Juncker glatko je imenovan predsjednikom Europske komisije, unatoč snažnom protivljenju britanskog premijera Davida Camerona. 'Najusamljeniji čovjek u Europi', kako je Camerona nazvao njemački Die Welt, u slučaju pobjede na nacionalnim izborima sugrađanima je obećao da će 2017. organizirati referendum o ostanku u EU-u.   

Nedugo nakon što je Juncker imenovan šefom EK, Cameron je poručio da počinje bitka za opstanak Britanije u EU. 'Bit će to dugotrajna, teška borba. Iskreno, morate biti spremni izgubiti bitku kako biste dobili rat. Europa je napravila korak unatrag', rekao je Cameron, proglašavajući petak 'crnim danom za Europu'.

Ponosan i počašćen Juncker

Američki saveznici s druge strane Atlantika obrušili su se na Junckera ne birajući sredstva, dovodeći u pitanje njegovu sposobnost vođenja Europske komisije na račun navodnog problema s alkoholom. Valja imati na umu da je jedan od pet Junckerovih prioriteta poštivanje europskih sigurnosnih standarda, osobito kada je u pitanju hrana, u pregovorima o trgovinskom sporazumu između EU i SAD-a.

Nakon imenovanja Juncker je tvitao da je ponosan i počašćen podrškom Europskog vijeća. 'Sad se veselim predstojećoj suradnji sa zastupnicima u EP-u kako bi osigurali većinu uoči glasovanja 16. srpnja', dodao je u drugom tvitu. Junckera treba potvrditi većina zastupnika u Europskom parlamentu, njih 376, što ne bi trebao biti problem s obzirom na veliki kompromis i političku trgovinu oko preostalih visokih europskih funkcija.

Britanski Guardian izvijestio je sinoć da je belgijski novinar Pierre-François Lovens tvitao fotografiju s Junckerom iz, sudeći po okruženju, nekog lokala, gdje je navodno čekao rezultate izbora. Lovens je tvitao: Čovjek čeka, smiren i sa smiješkom.

Cameron inzistira na smanjivanju ovlasti Bruxellesa i 'pravim ljudima na čelnim mjestima kako bi proveli stvarne reforme', a Junckera prikazuje kao staromodnog federalista koji jamči samo status quo. U dramatičnom apelu koji je poslao europskim medijima, Cameron je upozorio da Juncker nije bio kandidat na europskim izborima niti je od bilo koga izglasovan, pa bi prihvaćanje tog Spitzenkandidata političke grupe koja je osvojila najviše glasova europskih birača potkopalo, a ne ojačalo demokratski legitimitet EU-a.

Ističući da se Britanija u ovom slučaju bori za europske, a ne nacionalne interese, Cameron tvrdi da će se politička moć odmaknuti od nacionalnih parlamenata prema EP-u bez podrške glasača te da bi se ispolitizirao rad Europske komisije. Puno konkretniji je Nigel Farage, šef ekstremno desne stranke UKIP, pobjednice europskih izbora u Velikoj Britaniji koja inzistira na izlasku države iz Europske unije. Farage je Junckera nazvao 'poklonom' za svoje nacionalne ciljeve.

'Pobjeda UKIP-a predstavlja veliki pritisak na Camerona. U smislu mogućnosti Velike Britanije da potencijalno ponovno pregovara o bilo čemu značajnom, imenovanje Junckera čini to daleko manje vjerojatnim', ustvrdio je Farage.

S postojećom konstelacijom snaga u Britaniji, Europskoj uniji prijeti okljaštrena budućnost, a dogodi li se velika koalicija i na ekstremno desno spektru političke karte Europe, budućnost kao takva nije joj osigurana.

Pet prioriteta Jean-Claudea Junckera

1.Gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta - stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta u sljedećih pet godina moglo bi generirati dodanu vrijednost od 500 milijardi eura.
2.Europska energetska unija - reforma energetske politike, kako bi se smanjila ovisnost EU-a o uvozu energije, prije svega iz Rusije.
3. Sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om - dovršetak pregovora, pri čemu se ne smiju žrtvovati europski sigurnosni standardi.
4.Reforma monetarne unije, koja bi u svom nastavku trebala dobiti i socijalnu dimenziju - pri određivanju uvjeta za pomoć zemljama u poteškoćama ne uzima se u obzir samo fiskalna, nego i socijalna situacija.
5.Odgovor na britansko pitanje - Juncker vjeruje da se redefiniranje odnosa s Velikom Britanijom može provesti bez promjene ugovora