Ona smatra da je održavanje ovakvog samita bilo je neminovno, osobito u svjetlu promjena u američkoj politici prema Europskoj uniji, NATO-u i Ukrajini, a one su postale očitije dolaskom Donalda Trumpa na vlast.

'Organizacijom sastanka, Velika Britanija potencijalno preuzima ulogu ključnog posrednika između SAD-a i Europske unije, pri čemu bi mogla konkurirati Italiji, koja zahvaljujući premijerki Giorgii Meloni održava dobre odnose s Trumpovom administracijom. Ovo je prekretnica za europsku obrambenu politiku', naglašava Škare Ožbolt, ističući da iako su odluke donesene na samitu simbolične, ne znače nužno i trenutne konkretne promjene, prenosi HRT.

Američki interes preusmjeren na Bliski istok

Iako je Ujedinjena Kraljevina odlučila povećati vojnu pomoć Ukrajini dodjelom dodatne dvije milijarde funti, Sjedinjene Američke Države istodobno su odobrile bespovratnu vojnu pomoć Izraelu u vrijednosti od četiri milijarde dolara.

'Prioritet SAD-a više nije Ukrajina, nego Gaza. To je jasno nakon prvog sastanka između američke i ruske strane u Saudijskoj Arabiji, gdje se ni jedna strana više ne fokusira na Ukrajinu kao ključno područje sukoba', ističe Škare Ožbolt.

Istovremeno, mađarski premijer Viktor Orban već je poslao službeni dopis europskim liderima, upozoravajući da je potrebno postići dogovor o zajedničkoj strategiji prije donošenja konkretnih odluka o europskoj obrani i budućnosti Ukrajine.

'Koalicija voljnih' i potencijalna vojna uključenost

Jedan od najvažnijih zaključaka samita odnosi se na ideju stvaranja 'koalicije voljnih', odnosno grupe europskih država koje su spremne na značajniju vojnu intervenciju u Ukrajini.

'Pitanje je što ta koalicija zapravo znači. Ako se fokusira samo na mirovne misije i promatrače, to je jedna stvar. No ako to podrazumijeva ulazak europskih vojnika u Ukrajinu, onda govorimo o direktnoj konfrontaciji s Rusijom', upozorava Škare Ožbolt.

Prema njezinim riječima, glavni problem Ukrajine nije nedostatak oružja, već manjak vojnog osoblja i stručnog zapovjednog kadra. Unatoč značajnim količinama naoružanja koje su već dostavljene, učinci na terenu ne opravdavaju uložene resurse.

Američki pritisak na Ukrajinu i neizvjesna budućnost Zelenskog

Među osjetljivim temama samita bila je i moguća politička promjena na vrhu ukrajinske vlasti. Nova američka administracija sve više preispituje ulogu Volodimira Zelenskog kao ključnog aktera u rješavanju sukoba, što dovodi do nesigurnosti u budućim odnosima između Washingtona i Kijeva.

'SAD je prvo inzistirao na provođenju izbora u Ukrajini, sada se već sugerira da bi možda bilo bolje da Zelenski ne bude kandidat. No u ovakvoj situaciji, bez stabilnosti i osiguranja legitimnosti, izbori su gotovo nemogući', smatra Škare Ožbolt.

Ipak, prema njezinim riječima, unatoč vanjskim pritiscima, ukrajinska javnost, uključujući opoziciju, trenutno podržava Zelenskog jer smatra da nije vrijeme za unutarnje podjele u zemlji pogođenoj ratom.

Europa u političkoj krizi, Hrvatska na marginama

Samit u Londonu otvorio je i pitanje slabosti Europske unije, a trenutno prolazi kroz politički oslabljeno razdoblje suočena s nedostatkom lidera koji bi mogli voditi Europu kroz složene odnose s Trumpovom administracijom.

'Ovo je najslabiji trenutak za Europu od kada postoji EU. Većina lidera vodećih zemalja je na odlasku, a politička snaga Unije nikada nije bila slabija', zaključuje Škare Ožbolt.

Kada je riječ o poziciji Hrvatske u aktualnoj geopolitičkoj situaciji, ističe da je njezina trenutna marginalizacija možda čak i pozitivna.

'Trebamo se fokusirati na vlastite interese i stabilnost, a ne ulaziti u geopolitičke igre velikih sila. No imamo iskustvo mirne reintegracije i znamo kako se postiže mir bez dodatne militarizacije. Možda bi to trebao biti hrvatski doprinos', zaključuje Škare Ožbolt.