Predsjednik ÖVP-a Reinhold Mitterlehner  o svojoj odluci da napusti čelnu poziciju stranke, kao i drugu poziciju u austrijskoj vladi, uopće se nije konzultirao sa stranačkim kolegama, pišu austrijski mediji. Ministar financija iz ÖVP-a Hans Jörg Schelling dobio je u srijedu, prije svog istupa u parlamentu na Odboru za proračun, SMS u kojem ga stranački šef lakonski informira da podnosi ostavku. Ministar vanjskih poslova i mlada nada konzervativnih narodnjaka Sebastian Kurz bio je pak na terenu u pokrajini Vorarlberg, dok se u stranci moćna županica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner nalazila na radnom sastanku u Bruxellesu.

Najbliži stranačke kolege nisu bili jedini iznenađeni tim potezom stranačkog šefa, nego i cijela austrijska javnost. Jučerašnji je dan stoga za odlazećeg vicekancelara i stranačkog predsjednika izgledao poprilično bizarno: odluku je doslovce donio preko noći, najbliže suradnike u svojem kabinetu o ostavci informirao u srijedu oko 8 ujutro, nakon čega je otišao na davno prije ugovoreno otvaranje Parka žirafa u bečkom Schönbrunnu!

Tek nešto prije podne Mitterlehner je o ostavci informirao socijaldemokratskog kancelara Christiana Kerna, pa onda i predsjednika države Alexandera Van der Bellena. Nakon toga je u kratkom istupu pred medijima objavio svoju ostavku i razmjeri krize koja potresa austrijsku vladu postali su jasni tamošnjoj javnosti.

Ni u javnosti ni u stranci pretjerano omiljeni vicekancelar, već duže vrijeme je pod pritiskom. S jedne strane ga je u odlukama zaobilazio kancelar Kern, a s druge su se u stranci njegovi protivnici okupljali oko 30-godišnjeg ministra vanjskih poslova Kurza, koji važi za najveću političku zvijezdu ÖVP-a. Austrijski mediji zato tumače i da je iznenadna ostavka i neka vrsta osvete nesretnog Mittenlehrera, koja bi mogla rezultirati i prijevremenim izborima, te u konačnici i dolaskom desno-ekstremističke FPÖ na vlast.

U Austriji je na vlasti desetljećima velika koalicija socijaldemokrata i narodnjaka - s izuzetkom perioda od 2000. do 2007., kad je kancelar bio Wolfgang Schüssel u koaliciji s FPÖ-om - no proteklih je godina sve jasnije kako su Austrijanci siti uobičajenih političkih odnosa. O tome su svjedočili i napeti predsjednički izbori, na kojima su u prvom krugu deklasirani kandidati socijaldemokrata i narodnjaka, da bi se u drugom krugu, koji se zbog tehničkih propusta morao ponavljati, odigrao nevjerojatni triler između proeuropskog kandidata Zelenih Van der Bellena i uglađenog ekstremnog desničara Norberta Hofera iz FPÖ-a. Van der Bellen je na kraju tijesno pobijedio te se činilo kako se kakva-takva politička stabilnost vratila na austrijsku političku scenu, no Mittenlehnerov iznenadni potez opet je sve doveo u pitanje.

Odlazeći vicekancelar bio je otvoren oko razloga svoje ostavke te se obrušio i na koalicijske partnere (zbog ‘inscenacije politike’) i na vlastitu stranku (zbog ‘provokacija’) te više nije želio biti ‘prijelazno riješenje’ do ustoličenja svojeg najljućeg unutarstranačkog konkurenta Sebastaina Kurza. On pak želi preuzeti vodstvo isposvađanog ÖVP-a, ali traži da ima otvorene ruke kod izbora najbližih suradnika, a nije ni zatvoren za opciju koaliranja s FPÖ-om. Kancelar Kern pak želi da vlada nastavi do jeseni 2018. godine, kada se trebaju održati redoviti parlamentarni izbori.

Naravno, FPÖ - koji vodi u svim anketama s oko 35 posto podrške - traži što brže izbore i već planira kako će njihov lider Heinz-Christian Strache konačno postati kancelar, prvi iz stranke ekstremne desnice u povijesti austrijske Druge republike. Ako dođe do prijevremenih izbora, odnosno izostane novi dogovor velikokoalicionara, očekuje se da bi austrijski glasači na birališta mogli ići usred ljeta, najvjerojatnije u kolovozu ili rujnu.

Austrijski mediji prilično oštro ocjenjuju iznenadno povlačenje Reinholda Mitterlehnera. Konzervativni dnevnik Die Presse piše o tome da je ‘nanesena najveća moguća šteta’ takvim potezom. Istraživač javnog mijenja Wolfgang Bachmayer predviđa da slijede izvanredni izbori, prije kojih će Kurz na brzinu preuzeti vodstvo ÖVP-a. Sve to pak otvara prostor lideru ekstremne desnice Stracheu da se predstavi kao odgovoran političar, koji se razlikuje od posvađanih lidera velike koalicije, što bi FPÖ dovelo do najvećeg broja zastupnika u austrijskom parlamentu Nationalratu i do mandata za sastavljanje vlade.

Pitanje je i tko će do izbora, prijevremenih ili redovitih, preuzeti poziciju vicekancelara. Ako Kurz na to ne bude spreman, analitičari smatraju da će se to tumačiti kao ‘politički kukavičluk’ koji će mu našteti na nadolazećim izborima. Kancelar Kern je već Kurzu ponudio ‘reformsko partnerstvo’, no to je već izlizana retorika u velikoj koaliciji socijaldemokrata i narodnjaka, kojoj malo tko vjeruje. Dapače, nije joj povjerovao ni Mitterlehner te je podnio ostavku na sve funkcije.

Bilo kako bilo, Austriji slijedi novi period političke nestabilnosti, u kojem će - slažu se svi - jedino profitirati ekstremno desni FPÖ i njihov lider Heinz-Christian Strache.