Istraživanje o svijesti o nacizmu i autoritarnim stavovima se u Austriji provodi redovito od 2007. godine, a najnoviji rezultati pokazuju da se sve više austrijskih građana osjeća nesigurno, apatično i razočarano te da sve manje vjeruje u demokraciju i političke stranke.

Istraživanje provodi Institut za javno mnijenje SORA, a naročito je zabrinjavajuće to što čak 43 posto Austrijanaca želi 'jakog vođu na čelu države', a 23 posto želi 'jakog vođu koji se neće zamarati izborima i parlamentnom'. Godine 2007. potonji je stav imalo tek 14 posto, a deset godina kasnije podrška iskazu 'Treba nam snažan vođa koji se neće zamarati izborima i parlamentom' skočila za gotovo 10 posto.

Četrdeset i tri posto želi jakog čovjeka koji bi ipak bio izabran na izborima i odgovarao parlamentu, no oba rezultata upućuju na to da mnogi Austrijanci priželjkuju autoritarnu vladavinu u stilu, primjerice, ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Četrdeset i jedan posto ispitanih smatra da kao građani nemaju utjecaja na odluke vlade, a isti postotak smatra da je Austrija u stanju nereda. Četrdeset i dva posto slaže se s iskazom 'Kako bi se sačuvalo pravo i red, potrebno je jače udariti na autsajdere i izazivače nemira', a sve zajedno svjedoči o jakom antidemokratskom impulsu u austrijskom društvu, smatraju znanstvenici koji su proveli istraživanje.

Demokraciju najboljom formom političkog ustroja i dalje smatra 78 posto Austrijanaca, no 2007. takvo je mišljenje imalo njih 86 posto. Trideset i jedan posto Austrijanaca smatra da je nacizam imao i svoje dobre strane, a u stavu prema nacizmu značajno se razlikuju stavovi onih visokoobrazovanih, koji ga gledaju većinom vrlo negativno, i ostalih.

Zanimljivo je i da 33 posto ljudi do 35. godine života nije htjelo odgovoriti na pitanja o nacizmu, jer smatraju da o tome ne znaju dovoljno.

Istraživanje je provedeno pod vodstvom povjesničara Olivera Rathkolba na reprezentativnom uzorku od 1000 austrijskih građana. Financirala ga je austrijska država.