Ugledni austrijski politolog bosanskog porijekla, dr. Vedran Džihić u analizi za konzervativni austrijski dnevnik Die Presse upozorio je da bi Austrija morala značajno mijenjati vanjsku politiku da je na nedavnim predsjedničkim izborima pobijedio kandidat ekstremne desnice Norbert Hofer. Naime, Hofer ima izrazito prosrpske stavove i svojim se djelovanjem na Balkanu profilirao kao velik prijatelj Beograda, pa su i zbog toga mnogi odahnuli kad je izgubio od Alexandera Van der Bellena. Paradoksalno, Hofera se i dalje cijeni u hrvatskim nacionalističkim krugovima, iako je mnogo bliži s Miloradom Dodikom i Tomislavom Nikolićem
U svojoj predizbornoj kampanji za ponovljeni drugi krug predsjedničkih izbora kandidat ekstremno desnog FPÖ-a Norbert Hofer našao je vremena posjetiti - Beograd. Tamo se Hofer sastao, među ostalim, s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem te obećao da će Austrija pod njegovim vodstvom učiniti sve da Srbija uđe u Europsku uniju, istaknuvši da će se naročito boriti protiv potencijalnog veta Hrvatske
Iako nije baš uobičajeno to da kandidati na austrijskim izborima u kampanji pohode Srbiju, ovaj posjet zapravo uopće nije iznenađujući s obzirom na dugogodišnje bliske veze austrijskih ekstremnih desničara iz FPÖ-a i srpskih nacionalista. Na to je ponovno u analizi za Die Presse podsjetio i dr. Vedran Džihić, predavač politologije na bečkom sveučilištu te viši znanstveni suradnik na Austrijskom institutu za internacionalnu politiku i direktor Centra za napredne studije jugoistočne Europe.
Džihić smatra da je Hofer u svojoj prosrpskoj politici - za koju ima i podršku šefa stranke Heinz-Christiana Strachea - djelomično motiviran približavanjem biračima koji su porijeklom iz Srbije ili Republike Srpske, kojih u Austriji živi oko sto tisuća, što je potencijalno odlučujući korpus glasača na predsjedničkim izborima. Kandidat Zelenih Alexander Van der Bellen prvi put je na izborima pobijedio s tek 30 tisuća glasova prednosti te nije iznenađujuće to što je Hofer imao potrebu podsjetiti austrijske glasače srpskog porijekla na bliskost s političkim elitama Srbije i Republike Srpske.
Zato se u Die Presseu ocjenjuje da je Hoferova balkanska politika 'opasna’ jer, između ostaloga, podržava secesionističke težnje Republike Srpske.
Naime, Hofer je u rujnu 2015. godine u Beču primio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojega manje-više bojkotiraju svi glavni gradovi u Europskoj uniji, te je tada i izjavio kako ‘sto posto podržava težnje Republike Srpske o tome da sama odluči o svojoj budućnosti’. Vodeći austrijski stručnjak za Balkan Džihić upozorava na to da su ekstremistički srpski političari u svojevrsnoj izolaciji te da je Hofer time išao i protiv službene politike Austrije. Hofer je svojim sastankom s Dodikom dao legitimitet njegovoj politici, smatra Džihić, te zaključuje da je Hoferova balkanska politika ‘protivna interesima Austrije’.
Kada je pak riječ o Srbiji, Hofer zastupa poziciju po kojoj Kosovo ne bi trebalo primati u međunarodne asocijacije te ga opisuje kao ‘dio Srbije’, iako ga je Austrija priznala kao neovisnu državu 2008. godine. Politolog Džihić tumači da se preko veza Hofera i srpskih nacionalista ostvaruju i interesi Putinove Rusije u Europi, koja Kosovo nije priznala.
Treba podsjetiti i da austrijski FPÖ i njihov lider Strache imaju dugogodišnje bliske veze s Tomislavom Nikolićem te su FPÖ i tadašnja Srpska radikalna stranka (SRS), koju je u odsutnosti Vojislava Šešelja vodio Nikolić, potpisali i službeni sporazum o suradnji. Strache je na to podsjetio i kada je osobno u intervjuu beogradskom Danasu najavio Hoferov nedavni posjet Nikoliću, opisavši ga kao 'produbljenje našeg postojećeg prijateljstva'.
Džihić ističe da je Hoferovo držanje prema Hrvatskoj paradoksalno jer se s jedne strane ‘sastaje s nacionalističkim krugovima koji ne podnose Srbiju’, a s druge ‘podržava Nikolića i Srbiju’ u svim njihovim nastojanjima. Stoga bečki politolog ocjenjuje kako Hoferova ‘vanjska politika nije ni principijelna ni konzekventna’ te da bi njegova pobjeda bila dovela do ‘nanošenja štete ugledu Austrije unutar Europske unije’.
U svakom slučaju, nepobitne su činjenice o bliskim vezama Norberta Hofera i cijelog FPÖ-a s Miloradom Dodikom i Tomislavom Nikolićem, što nije bio problem tadašnjem predsjedniku Sabora Željku Reineru (HDZ) da krajem kolovoza u Zagrebu ugosti Hofera i razgovara o ‘suradnji austrijskog i hrvatskog parlamenta’.
Ukoliko se ostvare prognoze po kojima bi u Austriji vlast u 2018. na parlamentarnim izborima mogao preuzeti Hoferov i Stracheov FPÖ - koji trenutno uvjerljivo vodi u svim anketama - za Hrvatsku bi to moglo rezultirati prilično problematičnom vanjskopolitičkom situacijom jer su se austrijski ekstremni desničari odavno pozicionirali kao najgorljiviji zagovaratelji interesa Srbije i Republike Srpske u Europskoj uniji.
