Kako se posljednjih pet godina Rusija počela nametati na globalnoj sceni raspoređujući svoju vojsku u dijelovima Ukrajine, Sirije, Libije i Venezuele, pozornost svijeta bila je manje usmjerena na promjene u ruskoj unutarnjoj sigurnosnoj strukturi, osobito na korjenitu reorganizaciju unutarnjih sigurnosnih službi i stvaranje Nacionalne garde Rusije 2016. godine.

Sigurnosni analitičari ističu da je pojava Rosgvardije jedan od znakova koji ukazuju na to da Putin ozbiljno pati od tjeskobe izazvane strahom od nemira 'kod kuće' koji bi mogli dovesti do njegova pada. Znajući da mu najveća opasnost prijeti upravo iznutra, Putin je oformio Nacionalnu gardu Ruske Federacije sa širokim ovlastima, a ona bi, između ostalog, trebala spriječiti bilo kakav pokušaj državnog udara, za koji se pretpostavlja da su ga, kako stvari sada stoje, kadri izvesti jedino Putinovi oligarsi ili vojni vrh.

Ruski predsjednik osnovao je Rosgvardiju dekretom u travnju 2016. godine. Formiranje Putinovih sigurnosnih pretorijanaca nije podrazumijevalo novačenje novih ljudi, već reorganizaciju postojećih unutarnjih sigurnosnih snaga u zasebnu agenciju koja mu je izravno podređena. Najznačajnija promjena pri osnivanju Rosgvardije bio je prelazak 140.000 pripadnika ruskog ministarstva unutarnjih poslova (MVD) u potpuno novu policiju čiji je cilj održavati Putina na vlasti.

Leglo bivših KGB-ovih časnika

Prvobitna baza Rosgvardije s vremenom je rasla pa joj je pridodano još 40.000 pripadnika ruskog MUP-a prebačenih u novostvorene mobilne odrede posebne namjene (OMON) te njih još 12.000 u specijaliziranim snagama za brzo reagiranje (SOBR), a svoj doprinos dala je i Ohrana, posebni ogranak MVD-a, koji izravno osigurava Putina i njegov najuži krug.

Uz to, Rosgvardija ima na raspolaganju Zbor pomorske službe i Središte za specijalne operacije i zrakoplovstvo, što uključuje elitne postrojbe Bizon, Ruski vitezovi, Jastreb i Suri orao, a prema nekim navodima, aktivna je i posebna postrojba zadužena za kibernetičku sigurnost i kibernetičke obavještajne zadaće koje uključuju nadziranje i analizu društvenih mreža.

Djelovanje Rosgvardije teritorijalno je podijeljeno na osam administrativnih regija koje obuhvaćaju cijelu Rusku Federaciju. Prema ustroju, operativno je podijeljena u divizije, brigade i odrede specijalnih snaga koji čine glavninu protupobunjeničke vojske za djelovanje unutar ruskih granica. Ostale snage čine motorizirane postrojbe za potporu Rosgvardijinim specijalcima, a ročnici popunjavaju preostale bojne zadužene za temeljnu sigurnost Rusije.

Prema nekim izvješćima, Rosgvardija broji oko 400.000 pripadnika čiji su zadaci šaroliki, od osiguravanja javnog reda i mira, zaštite od terorizma i ekstremizma, sudjelovanja u teritorijalnoj obrani, osiguravanja vladinih objekata, kontrole privatnih korisnika vatrenog oružja pa sve do suradnje s tajnim službama.

Budući da je riječ o agenciji koja odgovara isključivo Putinu, zbog svojih širokih ovlasti smatra se da je osnovana kako bi novovjekom 'ruskom caru' dala izravnije ovlasti za kontrolu prosvjeda te kako bi ga zaštitila od mogućeg državnog udara.

Prema Jasoonu P. Greshu, američkom vojnom atašeu pri veleposlanstvima SAD-a u Moskvi i Ukrajini te jednom od najupućenijih vojno-sigurnosnih stručnjaka za Rusiju, Putinovi razlozi za osnivanje pretorijanske garde čine se logičnim jer prosvjedi protiv njega kontinuirano traju od početka 2016. godine, a nastavljaju se i nakon što je u četvrtak rano ujutro pokrenuo invaziju na Ukrajinu iz tri smjera.

Nabavljaju lasere za privremeno osljepljivanje

Od njezina osnutka na čelu Rosgvardije je general armije Viktor Vasiljevič Zolotov, a koji je kao i njegov vrhovni zapovjednik započeo karijeru u lenjingradskoj ispostavi KGB-a i to, poput Putina, kao tjelohranitelj čelnika zloglasne tajne službe. Zolotov je 90-ih godina prošlog stoljeća bio član Predsjedničke sigurnosne službe, a kasnije je dogurao do zamjenika šefa Federalne sigurnosne službe (FSB), nasljednice KGB-a. Beskrajno odan Putinu, Zolotov je s vremenom postao zapovjednik MVD-a i to njegovih dijelova pod oružjem.

Britanski stručnjak za ruski sigurnosno-obavještajni aparat Mark Galeotti ističe da su Putin i Zolotov nakon raspada Sovjetskog Saveza zajedno radili za bivšeg gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka. Galeotti smatra Zolotova tvrdolinijašem i ključnom sigurnosnom polugom Putina zbog njegova upravljanja Rosgvardijom u razbijanju svih dosadašnjih masovnih prosvjeda protiv režima iz Kremlja.

Vrh Rosgvardije uglavnom čine provjereni kadrovi tvrdih i konzervativnih stavova koji iza sebe imaju višedesetljetno iskustvo rada u MVD-u ili drugim sigurnosnim tijelima. Riječ je o homogenom krugu policijskih časnika bespogovorno odanih Putinu, a među kojima se ističu Zolotovljev zamjenik, general pukovnik Viktor Strigunov i načelnik Rosgvardijina stožera, također general pukovnik Sergej Čečnik.

S obzirom na to da Rosgvardija od svojeg osnutka 2016. redovito sudjeluje u vojnim paradama, vidljivo je da su njezini pripadnici naoružani jurišnim puškama AK-74 i AK-74M, primarnim oružjem čuvara Putinova poretka. Na raspolaganju su joj i ručni bacači granata GM-94, oklopni desantni čamci BK-16 te brojne bespilotne letjelice helikopterskog tipa. Tu su i brojna vozila za suzbijanje nereda na ulicama i urbanim područjima, KAMAZ-ovo patrolno i vozilo za kopnenu potporu otporno na mine Ural-VV6 te mobilni roboti KRMM-06 za daljinsko otkrivanje eksploziva.

Također, Rosgvardija je opremljena helikopterima Ka-226T, oklopnim vozilima SPM-3 Medved te snajperskim puškama SV-98 i Orsis T-5000, a prema nekim izvorima, u tijeku je nabava vozila s ugrađenim laserima koji mogu vršiti akustični pritisak i privremeno osljepljivati ljude. U Rosgvardijinim redovima viđena su i antisaboterska plovila klase Gračonok raspoređena na Krimu i u crnomorskoj regiji.

Intervenirali 2016. u Donbasu

Prema Putinovim odredbama, a koje je usvojio ruski parlament, Rosgvardiji je dopušteno pucati u okupljene mase u određenim, ali nedovoljno preciziranim situacijama. Zanimljivo je to da njezin pravilnik zabranjuje pucanje na trudnice, djecu ili osobe s invaliditetom u svim okolnostima, ali istovremeno dopušta da u bilo kojem trenutku mogu zaustavljati građane i provjeravati njihov identitet, pritvarati ih te im pretraživati automobile.

Nadalje, Rosgvardija ima ovlasti blokirati i zatvarati šira područja za slučaj masovnijih nereda te plijeniti i koristiti vozila građana, ulaziti u domove bez naloga i koristiti svu silu. Putin je ozakonio i to da njezine snage mogu ući u sastav oružanih snaga, a njezini čelnici u izvanrednim okolnostima preuzimaju zapovjedništvo nad teritorijalnom obranom.

Iako to nije precizno definirano, smatra se da Rosgvardija ima ovlasti djelovati i izvan ruskih granica te održavati interakciju s tijelima drugih zemalja po pitanju održavanja reda i obuke sigurnosnih postrojbi. Prema ukrajinskim izvorima, Rosgvardijine postrojbe već su u svibnju 2016. djelovale u Donbasu kako bi spriječile dezertiranje pripadnika proruskih paravojski, a neki tvrde da su Rosgvardijini instruktori zaduženi za formiranje i obuku slične postrojbe u Bjelorusiji, kakvu je u strahu za svoju sigurnost poželio imati bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko. Najnovije informacije s terena govore da je Rosgvardija aktivno uključena i u okupaciju Ukrajine od četvrtka rano ujutro.

Zapadni sigurnosni analitičari primijetili su da je Rosgvardija bila prisutna tijekom svih nemira antiputinovski raspoloženih Rusa u posljednje vrijeme. Time je testirana odanost zadnje crte Putinove obrane u trenutku njegova nesigurnog rješavanja krize s koronavirusom, nagomilanih unutarnjih političkih problema, ali i sve nižeg rejtinga među sunarodnjacima koji je počeo rasti otkako je pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Iako Moskva to ne želi priznati, značajan broj Rusa zna da će odgovor Zapada na okupaciju Ukrajine biti nesmiljen i da će pokrenute sankcije dovesti Rusiju do propasti.

Uz to, Rusi su svjesni da Putin, iako ima nuklearno naoružanje, ne može voditi paralelne ratove na nekoliko bojišnica, a nije ni financijski pripremljen za dugotrajan sukob jer energente po novom može prodavati samo Kini, državi koja će mu ustupljenu naftu i plin plaćati u nekonvertibilnoj valuti. Već su zamrznute ogromne količine ruskih rezervi isključivo u američkim dolarima, a domaća ekonomija u potpunosti ovisi o uvozu.

Lakmus-papir unutarnje ranjivosti

Sve je to, bez ruskih žrtava na ukrajinskom tlu, dovoljno za potpuno paraliziranje Rusije i izlazak možebitno gladnih Rusa na ulice. A toga je potpuno svjestan i Putin te opravdano strahuje od unutarnjih nemira, jer inače ne bi ni osnivao Rosgvardiju. Još dok je nastajala, ona se pokušala nametnuti Rusima kao služba koja služi građanima.

Kako bi je pokazao kao agenciju 's ljudskim licem', Putin je slao Rosgvardiju da spriječi poprište ekološke katastrofe u napuštenim kemijskim postrojenjima državne tvrtke Usoljekimprom u Sibiru, a njezini pripadnici dali su 'zaštitni obol' osiguranju tradicionalnog početka školske godine koja u Rusiji počinje 1. rujna.

No sigurnosni analitičari smatraju da pojačana prisutnost Rosgvardije među građanstvom može dovesti do sasvim suprotnog učinka – izazivanja reakcije i pojačavanja unutarnjih napetosti - do čega će zasigurno doći kako odmiče ruska invazija u Ukrajini.

Upućeni u događaje u Rusiji procjenjuju da sve veća učestalost antiputinovskih prosvjeda stvara sve više prilika za nespretne odgovore Kremlja, a sasvim sigurno će ih poticati i Zapad kako bi pokrenuo i ubrzao Putinov pad. Insajderske informacije iz Rusije ukazuju na to da Kremlj želi izbjeći svaku unutarnju konfrontaciju iz straha da će postati predmetom bijesa nezadovoljnih Rusa, iako ne treba sumnjati u to da će tvrdokorni Rosgvardijini generali braniti Putina do zadnjeg časa.

Ipak, analize kremaljskih hodnika upućuju na to da je Putinov najuži krug podijeljen u dvije frakcije: konzervativne 'jastrebove' i nešto pragmatičnije tehnokrate i oligarhe, kojima je stalo do priljeva novca iz inozemstva. Obje frakcije su zainteresirane za opstanak režima radi vlastitog održanja na površini i pažljivo će osluškivati puls naroda, ali ne pod svaku cijenu, jer su svjesni svih ruskih slabih točaka na koje udara Zapad.

Prema procjenama, tvrđi Putinovi pristaše iz redova vojske, policije i tajnih službi skloniji su upotrijebiti silu dok su ekonomski ovisni oligarsi za izbjegavanje daljnje eskalacije sukoba, sada već globalne razine.

Analitičari upozoravaju Zapad da je nužno pratiti svaki korak Rosgvardije, čiji budući potezi mogu ukazivati na nesigurnost i ranjivost Putinova režima. Na to ukazuje i Pavel Felgengauer, neovisni vojni analitičar sa sjedištem u Moskvi, ističući da je Rosgvardija Putinovo oruđe protiv strateške unutarnje destabilizacije, na čiju kartu će ujedinjeni Zapad itekako zaigrati kako bi srušio režim novovjekog 'ruskog cara'.