Ugrožene su i mnoge stambene zgade. "Nakon otapanja permafrosta postoji opasnost od otklizavanja zgrada što se već na mnogim mjestima i događa", kaže Ali Kerimov On i ostali stručnjaci iz grada Norilska na Ledenom moru sada svoj grad žele učiniti sigurnim.

U Norilsku kuće stoje na stupovima (pilotima) duboko usađenim u tlo. "Piloti sežu 10 do 30 metara u dubinu", kaže Kerimov, koji je ujedno i direktor istraživačkog i građevinskog centra Fundament. Kopanjem dubokih pilota se sprječava urušavanje zgrada nakon otapanja tla i omekšavanja zemljišta. No na mnogim građevinama u Norilsku su vidljive pukotine. Tlo nikad ne miruje, piše Deutsche Welle.

Ako se zatopljenje nastavi više ni duboki piloti neće spriječiti urušavanje kuća. Kako kaže Kerimov, kada se tlo otopi tri do pet metara u dubinu, kompletno zemljište se spusti za jedan metar. Ova pojava predstavlja velik problem za zemlju koja je doduše po površini najveća zemlja na svijetu ali gotovo dvije trećine Rusije pokriva permafrost tj. trajno zamrznuto tlo.

Radi se zapravo o ogromnoj škrinji za zamrzavanje u kojoj leže ostaci biljaka i životinja koji još uvijek nisu rastvorile bakterije. Ona će se aktivirati tek kada se temperature podignu i tlo omekša.

I upravo to se događa u mnogim regijama Rusije koje su inače pod stalnim ledom. "Zagrijavanje Zemlje se više ne može nijekati. Arktis je epicentar ovog procesa i nigdje drugdje na zemlji on nije vidljiv kao što je ovdje slučaj", kaže Mathias Ulrich sa Sveučilišta u Leipzigu. Najveća opasnost, kako smatraju znanstvenici poput Ulricha je pritom oslobađanje ogromnih količina stakleničkih plinova poput metana ili ugljikovog dioksida.

Tim bonskog znanstvenika Nikolausa Froitzheima je sad otkrio da je u rekordno toplom ljetu 2020. u dva predjela na sjeveru Sibira s mnogo vapnenca oslobođeno posebno mnogo metana. Stručnjaci se pribojavaju da su topljenjem leda i plinskih hidrata iz šupljinama prožetom vapnencu u atmosferu procurile ogromne količine štetnih plinova.

I dok je problem s oslobađanjem štetnih plinova vidljiv samo znanstvenicima, urušavanje kuća na vlastitoj koži iskušavaju već mnogi stanovnici subpolarnog područja. U Norilsku se precizno bilježi svaka šteta nastala otapanjem permafrosta. Gradonačelnik Dmitri Karasjov govori o 240 zgrada koje je potrebno ili temeljito obnoviti ili više nisu podobne za stanovanje.

Na svakoj trećoj građevini u Norilsku su vidljive deformacije, rekao je Karasjov nedavno na jednoj njemačko-ruskoj konferenciji o sirovinama. Diljem svijeta je na permafrostu izgrađeno oko 1.000 naselja i gradova s oko pet milijuna stanovnika. Kako kaže znanstvenik Ulrich, Prema nekim računicama će za 30 godina 42 posto ovih naselja biti pogođeno zbog otapanja permafrosta. Samo u Rusiji bi oko 20 posto infrastrukture u permafrost područjima moglo biti uništeno. Rusko ministarstvo zaštite okoliša moguću štetu procjenjuje na oko 57 milijardi eura. Sve je to novac koji će nedostajati negdje drugdje, recimo kod socijalnih projekata.

Zbog otapanja permafrosta su sve češće i ekološke katastrofe. Nedavno je u blizini Norilska iz jednog spremnika iscurilo preko 20.000 litara dizela nakon što su temelji spremnika potonuli u otopljenom tlu.

Inženjer Kerimov se zalaže za trajno promatranje tla. "Mjerenja bi trebala biti obavljena tako da je moguće predvidjeti negativni utjecaj na temelje u sljedećih pet do deset godina", kaže ovaj inženjer.

Ova vremenska zaliha bi dopustila pronalaženje rješenja i pravovremenu reakciju. Već sad se temelji nekih zgrada umjetno hlade kako bi se spriječilo otopljavanje tla. Istodobno se radi na novim materijalima za pilote koji bi bolje podnijeli oscilacije u temperaturama tla.

Bez novih tehnologija ove dijelove svijeta više neće biti moguće naseljavati ljudima. U Norilsku su već odavno odustali od gradnje viših građevina. Od 2002. se grade samo niskokatnice.