Kako piše portal Russia Beyond the Headlines, zaljubljenici u sovjetsko i rusko naoružanje koji uređuju digitalnu enciklopediju Kalashnikov Media u svojoj povijesnoj rubrici predstavili su jedinstveni projekt konstruktora Germana Korobova.

Riječ je, naime, o pušci TKB-454 koja je bila prva automatska puška na svijetu s plinskom kočnicom slobodnog zatvarača koja je napravljena za kalibar 7,62x39 mm. Pušku je krajem 40-ih godina prošlog stoljeća konstruirao German Aleksandrovič Korobov kako bi nadmašio pušku AK-47 koju je dizajnirao Mihail Timofejevič Kalašnjikov.

Korobovljevoj pušci TKB-454 prethodio je model TKB-408-2 'Bičok' konstruiran 1943. godine, koji se isticao svojom inovativnošću zbog smještanja okvira sa streljivom iza obarača. Riječ je o tzv. bullpup sustavu koji se i danas uvelike koristi pri dizajniranju jurišnih pušaka, a kojeg, između ostalih, imaju i puške hrvatske proizvodnje VHS i VHS-2.

Na natječaju za status glavnog pješačkog naoružanja sovjetske vojske puška koju potpisuje Korobov morala se, naime, povući pred puškom koju je kreirao Kalašnjikov i to zbog mnogih prednosti koje je predstavio potonji konstruktor. Stoga je Korobov pokušao usavršiti svoj izum.

Korobov je stoga predstavio svoj idući model TKB-454-43 koji je bio pouzdaniji i jeftiniji od 'kalašnjikova', a imao je i poboljšane borbene karakteristike budući da mu je trzaj dvostruko smanjen u odnosu na prethodni model te mu je povećana i brzina paljbe. Uz to, puška je poput konkurentnog AK-47 imala dva režima paljbe, automatski i pojedinačni, dok je okvir primao 30 metaka.

Ruski portal ističe kako su vojni stručnjaci bili vrlo blagonakloni prema novom modelu te su dozvolili dodatna testiranja puške. No, Korobov je na novim modelima inzistirao na ugradnju poluge kočnice na zatvaraču što ga je u konačnici stajalo slave.

Korobov je kasnije pokušavao konkurirati 'kalašnjkovu' s još nekoliko modela, no iako su te puške po određenim parametrima bile bolje od konkurencije, niti jedna od njih nije uvedena u sastav sovjetske vojske te su testni modeli uglavnom završili u muzejima.