Aleksandar Vučić koji čvrstom rukom vlada Srbijom već preko 10 godina najteži izazov imao je tijekom takozvanog ekološkog ustanka kada su građani prvi put zaustavili vlasti u namjeri da eksploatiraju litij. Dakle, glave bi mu, političke naravno, mogla doći ekologija.

Pod pritiskom desetina tisuća građana i aktivista, Vlada Srbije je početkom 2022. godine stopirala projekt Jadar, a kako je pojasnila tadašnja premijerka Ana Brnabić, tom odlukom su australsko-britanskoj kompaniji Rio Tinto, koja je naum trebala provesti u djelo, oduzeta sva prava na istraživanje litija i bora u zapadnoj Srbiji.

Osokoljena Vučićeva vlast nakon glatke pobjede na izborima krajem za sve razine vlasti krajem 2023. godine, ponovno pokreće već pomalo zaboravljeni projekt zbog čega građani još jednom izlaze na ulice. Vlada Srbije brani svoje planove, tvrdeći da će projekt donijeti ekonomsku korist zemlji. Međutim, prosvjednici traže da se zaustavi jer vjeruju da će nepopravljivo narušiti okoliš i da se umjesto toga uloži u održivi razvoj.

Blokade Prokopa, željezničke postaje Novi Beograd i dijela autoceste uslijedile su poslije skupa u središtu Beograda na kojem su deseci tisuća ljudi podržali zahtjeve ekoloških udruga i organizacija da Vlada donese zakon o zabrani rudarenja litija i bora.

'Zauzimanje međunarodne pruge, novoizgrađene postaje Prokop i Novi Beograd, zauzimanje mosta Gazela, nisu bili doprinos demokraciji, već provođenje nasilja, volje manjine i provođenje terora manjine nad većinom', rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u obraćanju javnosti u nedjelju gdje je između ostalog zaključio da je dokaz kako dobro radi za Srbe i Srbiju to što su u Hrvatskoj i Prištini kritiziraju njegov naum. Vučić se i narugao kazavši da nije mislio da će morati objašnjavati da se od litija neće rađati bebe s dvije glave. Istina je da se neće rađati djeca s dvije glave, ali je isto tako nesporno da na područjima gdje se iskapa litij ostaje slikovito rečeno 'spaljena zemlja'.

Što je sporno oko iskopavanja litija?

Utrka prema neto nultim emisijama ugljičnog dioksida uvelike ovisi o litiju koji se koristi u baterijama koje su ključne za pogon električnih vozila i mobitela te za skladištenje energije vjetra i sunca.

Današnja ovisnost o litiju podsjeća na ovisnost o nafti i ugljenu koji su transformirali naše društvo u prošlosti. U to vrijeme, međutim, dugoročni učinci izgaranja fosilnih goriva bili su nepoznati, dok danas znamo za vrlo negativne aspekte ekstrakcije litija na okoliš.

Nuspojave rudarenja litija uključuju: korištenje iznimno velikih količina vode za ispiranje metala i povezano onečišćenje.

Za svaku tonu ekstrahiranog litija može biti potrebno do dva milijuna litara vode. Ova potrošnja vode može dovesti do nestašice pitke vode na području gdje se rudari litij i potencijalno uzrokovati suše i dezertifikaciju u određenim područjima, utječući na cijelu ekološku mrežu. Također događa se kemijsko onečišćenje zraka i vode štetnim tvarima, proizvodnja velikih količina mineralnog otpada, povećani respiratorni problemi stanovništva koje živi u neposrednoj blizini... Postoji i zabrinutost oko kršenja ljudskih prava i radničkih standarda, posebno u zemljama u razvoju gdje ne postoje visoki mehanizmi zaštite.

No, očito je da su ekonomski interesi ogromni pa time i mogućnost zarade. Australija, Čile i Kina proizvode 90 posto svjetskog litija, a Vučić i srpske vlasti vidi priliku da otkinu dio kolača. Ekološki protivnici se pitaju samo s kojom cijenom.

Zašto baš Rio Tinto

Za posao je izabran Rio Tinto, jedna od najveći rudarskih kompanija na svijetu. Iako rudare čitav niz različitih ruda i metala do sad u svom portfelju nemaju rudnike litija.

Kompanija ima bogatu povijest afera koje uključuju narušavanje životne sredine, uništavanje povijesnih lokaliteta i podmićivanje te unutar kompanije optužbe za rasizam i seksizam. Jedan od najvećih skandala zbio se 2020. godine kada je kompanija uništila Juukan klisuru, sveto mjesto Aboridžina u Australiji, kako bi proširila rudnik. Skandal je doveo do ostavke predsjednika uprave i nekoliko direktora, a na službenim stranicama tvrtke priznaju krivnju i tvrde da su se promijenili.

Nešto ranije 2009. godine, četiri zaposlena u šangajskom uredu Rio Tinta optuženi su za podmićivanje i špijunažu Kine. Stern Hu, australski šef ureda, osuđen je na 10 godina zatvora. U to vrijeme, kineski Chinalco je pokušavao povećati svoj udio vlasništva u Rio Tintu na 18,5 posto, ali vlasnici to nisu dozvolili.

Kineski milijarder Du Shuanghua je priznao da je davao mito direktorima Rio Tinta, a nedavno je otkriveno da je kompanija nastavila trgovati s njim nakon skandala.