U ponovljenom suđenju u aferi Fimi media, koja je postala sinonim političke korupcije u Hrvatskoj, bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u studenome je nepravomoćno osuđen na povrat 16 milijuna kuna i osam godina zatvora, godinu manje nego na prvom suđenju sedam godina ranije. Zatvorske kazne dobili su i bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić i blagajnica Branka Pavošević dok HDZ mora platiti 3,5 milijuna kazne i u proračun vratiti 14,6 milijuna.

Barišić je nepravomoćno osuđen na dvije godine i 10 mjeseci, dok je Pavošević kažnjena s godinom i četiri mjeseca zatvora. Glasnogovornik Sanaderova vlade i stranke Ratko Maček koji je u prvom postupku jedini dobio uvjetnu kaznu odlukom zagrebačkog Županijskog suda je oslobođen optužbe. Ponovljeno suđenje za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu donesenu još 2013.

Mjesec dana od nepravomoćne presude za Fimi mediju, Ustavni sud je sredinom prosinca odbio Sanaderovu tužbu u aferi Planinska zbog koje izdržava šestogodišnju zatvorsku kaznu, a tom odlukom najvišeg suda iscrpljena su sva pravna sredstva kojima presudu može osporavati pred nacionalnim sudovima. Presudu u slučaju Planinska, u kojoj je Sanader osuđen za primanje 17,5 milijuna kuna provizije nakon što je država za njegova premijerskog mandata otkupila zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova zastupnika i vlasnika mesne industrije Stjepana Fiolića, zagrebački Županijski sud donio je 2017. a Vrhovni sud potvrdio u travnju 2019.

No, državno odvjetništvo je u studenome otkrilo da unatoč pravomoćnoj presudi Sanaderu još nije ovršeno 17,5 milijuna kuna jer mu je sva imovina, osim mirovine, blokirana u slučaju Fimi media koju nakon žalbi čeka pravorijek Vrhovnog suda.

Sanader u 2021. čeka i odluku Vrhovnog suda zbog primanja mita od mađarskog MOL-a prilikom preuzimanja Ine za što je osuđen na šest godina. Postane li ta presuda pravomoćna Sanader će državi trebati vratiti još pet milijuna eura.

Osuđen Saucha, oslobođen Todorić

Sredinom prosinca na zagrebačkom Županijskom sudu zbog lažiranja putnih naloga u aferi dnevnice na tri godine zatvora je nepravomoćno osuđen Tomislav Saucha, predstojnik premijerova ureda u vrijeme SDP-ovog Zorana Milanovića. Sauchina nekadašnja tajnica Sandra Zeljko, koja je s putnim nalozima nastavila 'raditi' i u mandatu iduće vlade, dobila je četiri i pol godine zatvora. Dosuđena im je i zabrana obavljanja službene dužnosti, a državi će morati vratiti gotovo milijun kuna izvučenih preko lažnih putnih naloga.

Na istom sudu početkom listopada bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić oslobođen je optužbi da je svoj nekadašnji koncern s troje suradnika oštetio za 1,25 milijuna eura, iako je javno tvrdio da će biti osuđen jer je žrtva politički montiranog procesa. Uz Todorića su u ovom slučaju oslobođeni nekadašnji Agrokorovi menadžeri Ante Huljev i Piruška Canjuga te četvrtooptužena Nicole De Rossi za koje Uskok nije uspio dokazati izvlačenje novca iz koncerna.

Todorić i njegovih 14 suoptuženika, među kojima su sinovi i Agrokrovi menadžer, u međuvremenu su zaradili optužnicu u tzv. velikom Agrokoru koja još nije potvrđena, a optuženo vijeće je zakazano za siječanj iduće godine. Općinski kazneni sud potvrdio je krajem prosinca dio optužnica u tzv. aferi mjenice u kojoj se 29 odgovornih osoba u 13 tvrtki dobavljača Agrokora tereti za prikriveno financiranje bivšeg koncerna.

Todorić je u studenom na osječkom Županijskom sudu svjedočio i na suđenju Franji Vargi optuženom da je izrađivao lažnu SMS prepisku kojom je navodno trebao dokazati da su Todorić, ali i bivši čelnik Dinama Zdravko Mamić žrtve politike i pravosuđa. Na istom su suđenju svjedočili i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji je odbacio tvrdnje da je koristio Vargine usluge, a video-vezom iz BiH je ispitan i odbjegli Mamić koji u BiH očekuje početak drugog suđenja za izvlačenja novca iz Dinama, također na osječkom sudu.

Političari i poduzetnici u mreži korupcije

Krajem svibnja uhićeno je prvih 13 osumnjičenika u aferi vjetroelektrane u kojoj je prvoosumničena bivša državna tajnica i visoka dužnosnica HDZ-a Josipa Rimac. Ona je iz zatvora u Remetinca puštena krajem rujna, a prije nje su na slobodu izašli HDZ-ova načelnica Gračaca Nataša Turbić, tajnica kabineta Ministarstva poljoprivrede Ružica Njavro, šibenski poduzetnik Ante Sladić te kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija.

Krajem studenog sud BiH je dopustio izručenje Hrvatskoj Milenka Bašića, vlasnika tvrtke Lager iz Posušja, a uz Bašića, hrvatsko pravosuđe od BiH je zatražilo i izručenje Dragana Stipića, koji je direktor Bašićevog Lagera. Njih dvojica navodno su Josipi Rimac nudili mito kako bi se pogodovalo tvrtki CEMP pri dobivanju dozvola za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene.

U nizu osumnjičenih ova je istraga u posljednjem proširenju, među ostalima, došla i do bivše ministrice Gabrijele Žalac koja je navodno poticala Rimac da njenom bratu 'sredi' državni ispit. Istraga je pokrenuta i protiv državnog tajnika u Ministarstvu branitelja Ivana Vukića, kojega se tereti da je sredio polaganje ispita vozaču ministra Tomislava Medveđa te protiv Nevenke Benić, također državne tajnice u istom ministarstvu.

Godinu na isteku obilježila je i afera Janaf u kojoj su svi osumnjičenici, osim prvoosumnjičenog poduzetnika Kreše Peteka, prije kraja godine pušteni na slobodu nakon što su ispitani svi svjedoci. Iz pritvora su, nakon ostalih osumnjičenika, u zadnjem valu izašli saborski zastupnik SDP-a i bivši novogradiški gradonačelnik Vinko Grgić, saborski zastupnik HDZ-a i bivši velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić te bivši direktor Janafa Dragan Kovačević.

Uskok sumnja da je Kovačević primio mito od Peteka koji je navodno podmićivao i Barišića te Grgića kako bi raznim malverzacijama osigurali da njegova tvrtka dobije milijunske poslove. U proširenju istrage Uskok je osumnjičio Kovačevića i da je, kada je doznao za istragu, 4,5 milijuna kuna sakrio kod Gorana Puklina koji tvrdi da je novac njegov. Nakon što je u istragu uključen Puklin, njegova supruga Mirela Alerić Puklin, zatražila je razrješenje s dužnosti zamjenice zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika.

Ostavku na dužnost, ali ne zbog povezanosti s nezakonitostima, već zbog članstva u masonskoj loži u veljači je podnio i glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić.

Niz maratonskih postupaka

Iako su odvjetnici u svibnju najavljivali da se na jesen očekuje kraj suđenja bivšoj sisačko-moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel, kojoj se na zagrebačkom Županijskom sudu sudi za primanje mita, pranje novca i niz malverzacija s javnim novcem, presuda u tom slučaju još nije donesena. Nije okončan ni niz drugih maratonskih slučajeva zbog otežanih uvjeta u kojima rade sudovi nakon pandemije i potresa.

Na istom sudu 2020. se sporadično sudilo i zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću iako je optužnicu protiv njega i njegovih suradnika te poslovnih partnera gradskih tvrtki u aferi Agram Uskok sudu predao još 2015. Posljednjoj javnoj raspravi, održanoj početkom prosinca, nisu mogli nazočiti novinari koji su ostali izvan sudnice sukladno epidemiološkoj uputi Vrhovnog suda.

Sedam točaka optužnice za nezakonitosti na štetu grada sud je potvrdio još u ožujku 2018., dok su tri točke vezane uz zbrinjavanje otpada tada vraćene tužiteljstvu na doradu te su potvrđene krajem listopada prošle godine.

Epidemiološke mjere dodatno su usporile i suđenje bivšem predsjedniku Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadanu Vidoševiću koji je na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda od početka 2017. No, nova vještačenja iz tekuće godine pokazala su da je Vidošević 26 nekretnina i 444 umjetnine stekao legalnim putem. Sudskim vještačenjem je dokazano podrijetlo 22,4 milijuna kuna, dok je od ukupnog nesrazmjera u iznosu od 33,4 milijuna kuna sumnjivo još 'samo' 9,2 milijuna kuna.

Slučajevi koji su zgrozili Hrvatsku

Na varaždinskom Županijskom sudu u lipnju je okončano suđenje Smiljani Srnec, nepravomoćno osuđenoj na 15 godina zatvora zbog ubojstva sestre Jasmine Dominić u ljeto 2000. Nakon što je tijelo ubijene pronađeno u obiteljskom zamrzivaču Srnec je osuđena na maksimalnih 15 godina zatvora prema zakonu iz 1997. koji je bio na snazi u vrijeme zločina.

Hrvatsku javnost posebno je zgrozio slučaj 55-godišnjaka, koji je na zadarskom sudu osuđen na 30 godina zatvora jer je krajem veljače prošle godine svoju djecu u dobi od tri, pet, sedam i osam godina bacio s terase na betonsko dvorište kuće. Dvije djevojčice i jedan dječak bili su teško ozlijeđeni, a jedna djevojčica lakše. Smrt djece izbjegnuta je isključivo hitnom medicinskom intervencijom, a suđenje se zbog zaštite obiteljskog života žrtava odvijalo iza zatvorenih vrata.

Na splitskom Županijskom sudu u tijeku je suđenje Filipu Zavadlavu koji je optužen da je u siječnju u Splitu zbog osvete iz automatske puške ubio trojicu muškaraca koji su navodno prijetili njegovu bratu.

Krajem lipnja na osječkom Županijskom sudu objavljena je nepravomoćna presuda kojom je Andrija Drežnjak osuđen na 40 godina zatvora bezuvjetno za ubojstvo Blaženke Poplašen i Ivana Pavića, socijalne radnice i pravnika u Centru za socijalnu skrb u Đakovu u srpnju prošle godine.

Zbog nasilja nad suprugom na uvjetnu kaznu 2020. je osuđen požeško-slavonski župan Alojz Tomašević koji je istupio iz HDZ-a, ali je kao neposredno izabrani župan nastavio obnašati dužnost. Nasilje nad ženama, ali u ovom slučaju seksualno i na radnom mjestu, stajalo je dužnosti predsjednika Autokluba Siget Damira Škaru, bivšeg HDZ-ovog saborskog zastupnika i brončanog boksačkog olimpijca. Slučaj je prijavila liječnica žrtve, a Škaro je na početku suđenja u rujnu kazao da se ne smatra krivim.