Novi podaci, objavljeni u časopisu Nature Communications, dokumentiraju širenje bolesti i do antarktičke regije, gdje je uzrokovala značajno uginuće morskih slonova, prenosi Guardian. Od ove epidemije nitko nije ostao pošteđen osim Oceanije, a ipak je bilo malo utjecaja na globalnu biološku raznolikost i sustave uzgoja ili potencijalne rizike za ljudsko zdravlje.

Stručnjaci se utrkuju kako bi saznali više o toj bolesti i njezinoj rizičnosti, a najviše ih brine kolika je prijetnja virusa H5N1 za ljudsko zdravlje. Varijanta gripe koja je uzrokovala smrt ptica stara je više od četvrt stoljeća, a visokopatogeni H5N1 prvi put je prijavljen u Kini 1996. godine, kada je pronađen na farmi gusaka.

Prije tri godine soj je postao dominantan virus ptičje gripe na globalnoj razini, a sada je vrlo patogen i vrlo zarazan.

Epidemija u svijetu ptica

Ornitolog Peter Stronach bio je među prvim ljudima u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su svjedočili katastrofi što se odvijala u populaciji ptica koje se razmnožavaju. Prije dvije godine Stronach se šetao plažom u Littleferryju u Škotskoj kako bi ih promatrao, a taj su ga dan dočekali samo njihovi leševi.

Stronach je tada izbrojio 72 mrtve ptice, a virus je ubio 17 vrsta, što je ujedno bilo prvi put da je nekoliko vrsta uginulo ljeti. Čak su i ribari počeli izvještavati o leševima ptica daleko u moru.

Virus je preživio ljeto u Europi i brzo se proširio migracijom ptica pa se procjenjuje da će još deseci tisuća morskih vrsta uginuti u nadolazećim mjesecima.

Uginuli milijuni ptica

Ptičja gripa uzrokovala je najveći i iznenadni gubitak ptica u desetljećima, pri čemu će nekim dugovječnim morskim vrstama vjerojatno trebati nekoliko godina da se oporave. To je dovelo i do smrti i masovnog klanja više od 280 milijuna peradi od listopada 2021. godine.

Iako se točna brojka ne zna, procjenjuje se da je virus ubio nekoliko milijuna ptica.

Širi se izmetom

Jedna ptica može zaraziti čak stotinjak drugih, a virus je prisutan u izmetu, sluzi, krvi i slini. Žličica izmeta dovoljna je da ubije cijelu farmu kokoši ili purana sa stopama smrtnosti do sto posto.

Prvi slučaj novijeg doba u Sjevernoj Americi

U studenom 2021. godine prvi slučaj zabilježen je u Newfoundlandu u Kanadi, a vjerojatno je virus nosila ptica koja je migrirala iz sjeverozapadne Europe. Do sredine 2022. godine zabilježeno je više od 230 izbijanja bolesti među divljim životinjama, a proširila se diljem Kanade i SAD-a.

U listopadu 2022. godine stiže u Južnu Ameriku i širi se cijelim kontinentom u manje od šest mjeseci, a ukupno je tada uginulo više od 500.000 divljih ptica.

Istraživači su upozorili na velike geografske 'crne kutije' za koje se ne može utvrditi ima li ptičje gripe u njihovim divljim populacijama, osobito u dijelovima Afrike i Azije.

Australija i Novi Zeland jedina su mjesta u kojima još nema epidemije među divljim pticama.

Ne staje na pticama

U Južnoj Americi ptičja gripa izazvala je i masovno ugibanje sisavaca. Više od 20.000 južnoameričkih morskih lavova uginulo je u Čileu i Peruu, što je devet posto regionalne populacije. Procjenjuje se da je čak 17.000 mladunaca tuljana uginulo u Argentini, što je 96 posto svih mladunaca rođenih u zemlji te godine. Tuljanima trebaju najmanje tri godine da dostignu zrelost pa je 2023. godine cijela generacija nepovratno izgubljena zbog zaraze.

U ožujku ove godine ptičja gripa počela se širiti među američkim govedima, što je prvi put da je virus pronađen kod krava, s više od 100 zaraženih stada. U uzgoju peradi u blizini farmi također su zabilježeni slučajevi bolesti, što sugerira da se virus možda vraća na ptice. Mačke i miševi također su bili pozitivni na H5N1 te su ga širili s farmi u šire okruženje.

Prijetnja ljudima

U nedavnom izvješću američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kako se virus razvija, mogao bi postati sve veća prijetnja ljudima. Bilo je devet slučajeva H5N1 kod ljudi u SAD-u s relativno blagim simptomima.

UN-ova zdravstvena agencija tvrdi da je rizik od širenja ptičje gripe na ljude nešto o čemu se itekako treba govoriti. Do sada nema dokaza da se H5N1 širi među ljudima, ali u slučajevima u kojima su bili zaraženi kontaktom sa životinjama u posljednjih 20 godina stopa smrtnosti bila je iznad pedeset posto.

Bit će još slučajeva

Općenito, virusi se razvijaju na način da ne ubijaju svoje domaćine, već s vremenom postaju manje opasni i prijenosni. H5N1 je također putovao po cijelom svijetu, tako da ima malo novog teritorija koji treba pokriti, osim Oceanije.

Predviđanje budućnosti virusa velik je izazov, a moguće je da bi ova sezona mogla biti manje kritična zbog izgradnje imuniteta kod divljih ptica koje su bile zaražene i preživjele u prethodnim sezonama, ali daljnje zaraze mogu se očekivati.