Slučaj su WHO-u prvi prijavili 23. svibnja zdravstveni dužnosnici u Mexico Cityju, gdje je 59-godišnji muškarac s nekoliko drugih zdravstvenih problema hospitaliziran, piše Time. Prije nego što je prijavio otežano disanje, proljev i mučninu, muškarac je bio prikovan za krevet tri tjedna. Testiranje nacionalnog laboratorija pokazalo je da je muškarac imao H5N2, a daljnje genetsko sekvenciranje potvrdilo je soj.

Za razliku od nedavnih američkih slučajeva H5N1 kod ljudi, pacijent nije bio u kontaktu sa zaraženim životinjama. Međutim, nedavno su zabilježena izbijanja H5N2 kod peradi u Meksiku. Dobra je vijest da nitko od pacijentovih bliskih kontakata ili onih koji su se brinuli o njemu u bolnici nije bio pozitivan na virus.

Što ovo znači za ljude?

Ptičja influenca općenito ne uzrokuje ozbiljne bolesti kod ljudi, a u prethodnim slučajevima rijetkih infekcija kod ljudi, virus se nije lako širio s osobe na osobu. Prvo izvješće o ljudskoj infekciji H5N2 "zapravo po meni ništa ne mijenja", kaže dr. Shira Doron, glavna službenica za kontrolu infekcija u Tufts Medicine Health System.

“Već dugo viđamo sporadičnu infekciju ptičjom gripom kod ljudi, koja se vrlo rijetko prenosi na druge ljude. No, kao i svaka ptičja gripa, vrijedi paziti kako ne bi navijestila novi fenomen.”

Pitanja na koja hitno treba odgovoriti

Genetičko sekvenciranje virusa meksičkog pacijenta bit će važno jer bi moglo otkriti od koje je životinje vjerojatno nastao ili postoje li zabrinjavajuće promjene koje signaliziraju da se virus razvija kako bi se lakše širio među ljudima.

Sekvenciranje će također biti ključno za moguće odgovore na neka pitanja o tome kako virus ptičje gripe prelazi na više vrsta sisavaca. "Ovdje vjerojatno postoji uloga različitih vrsta receptora kod različitih vrsta i u različitim tkivima kod tih vrsta", kaže Doron, budući da se čini da virus prvenstveno inficira respiratorna tkiva kod ptica, tkiva dojke kod krava i konjunktivu ili oči u ljudima.

"Ono što nije jasno je kako se kod svakog novog zaraženog sisavca virus unosi i kako prolazi između njih", kaže ona. “Još uvijek definitivno ne razumijemo kako se virus prenosi s krave na kravu, jer su posebno visoke koncentracije u mliječnim žlijezdama, ali ne i u respiratornom traktu. "To baca ključ u cijeli naš spektar razumijevanja."

Virus je sve bliži ljudima

Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je H5N1 pronađen u 11 kućnih miševa u Novom Meksiku. Farme u državi prijavile su izbijanje H5N1 kod krava, pa je moguće da su miševi konzumirali nepasterizirano mlijeko od zaraženih krava i sami se zarazili.

Ali to znači da je virus sve bliže kontaktu s ljudima, budući da je većina ljudi vjerojatnije da će se susresti s kućnim miševima nego s mliječnim govedima. "Svaka kuća, bilo koji dom, bilo koji smještaj ili kamp može dovesti ljude u bliski kontakt s miševima", kaže Doron.

U SAD-u, zdravstveni dužnosnici prate H5N1 u otpadnoj vodi, što može pružiti rani signal za porast slučajeva. Znanstvenici su ponovno su testirali stare uzorke iz gradskih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i pronašli H5N1 u uzorcima otprilike tjedan dana prije nego što su se pojavila izvješća o nepoznatoj bolesti kod krava u Teksasu, gdje su se dogodila neka od prvih izbijanja.

"Da smo tada imali testiranje u stvarnom vremenu, ono bi definitivno dalo prednost [u izbijanju]", kaže Marlene Wolfe, direktorica suprograma za WastewaterSCAN i asistentica profesora zdravlja okoliša na Rollins School of Public Health na Sveučilište Emory.

Skupina nastavlja pratiti H5N1 i nastavit će to činiti u jesen i zimu, kada se drugi sojevi gripe počnu širiti među ljudima. Na taj ćemo način moći bolje utvrditi utječe li ptičja gripa na ljude.

Utvrđivanje koliko bi ptičja influenca mogla biti velika prijetnja za ljude sve je veći prioritet zdravstvenih djelatnika, a saznati više o tome kako se virus prenosi s vrste na vrstu ključno je za donošenje te procjene. Na primjer, nije jasno koji su uzorci tkiva miševa bili pozitivni, pa je nepoznato prenose li miševi virus urinom ili izmetom (što bi moglo predstavljati rizik za ljude koji bi mogli doći u kontakt s njima) ili putem drugih sredsatva.

S druge strane, čini se da krave ne izlučuju mnogo virusa urinom ili izmetom, pa iako virus cirkulira u sisavcima, "nije nužno visoko prenosiv", kaže Doron. “Ovdje bi nam se moglo posrećiti.”

Unatoč tome, neki farmeri uništavaju bolesne krave kako bi izbjegli raširene slučajeve i potencijal zaraženog mlijeka koje se ne može prodati. "Znanstvenici bi se trebali zabrinuti, budući da uvijek postoji potencijalno prvi put da bi genetski pomak mogao značiti veću prenosivost kod ljudi", kaže Doron.

Poziv za buđenje

Epidemije H5N1 i prvi slučaj H5N2 kod ljudi naglašavaju potrebu da zdravstveni službenici preispitaju kako nadziru gripu. "Nismo znali da ptičja gripa kruži kod krava vjerojatno tri mjeseca", kaže Doron. "Po istom principu, u Meksiku bi moglo biti više H5N2 u više vrsta nego ptica. Moramo provoditi više nadzora. Moramo proširiti vidike u budućnosti da tražimo gripu čak i na mjestima gdje mislimo da je nećemo pronaći", zaključila je.