'Hrvatski zavod za javno zdravstvo zaprimio je dvije prijave o sumnji na groznicu Zapadnog Nila u osoba koje su u Hrvatsku doputovale iz Srbije. U zadnjih nekoliko dana zaprimljene su dodatne dvije dojave o sumnji na istu bolest temeljem kliničke slike u osoba koje žive na području Hrvatske, za koje je dijagnostička obrada u tijeku', rekla je za tportal dr.sc. Sanja Kurečić Filipović iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Dodala je kako su kod ove dvije osobe koje žive u Hrvatskoj u tijeku virološke pretrage na infekciju virusom Zapadnog Nila (VZN) u Referentnom centru Ministarstva zdravstva za dijagnostiku i praćenje virusnih zoonoza pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

U Hrvatskoj je prvo grupiranje oboljelih od groznice Zapadnog Nila registrirano 2012. godine, kao i u Srbiji, ali je broj zaraženih i umrlih znatno manji. Tijekom proteklih šest godina u Hrvatskoj je evidentirano 38 oboljelih sa simptomima groznice Zapadnog Nila, a jedna je osoba preminula. Dok je u susjednoj zemlji do sada prijavljeno 574 slučaja zaraženih osoba, a umrla je 61 osoba.

'Groznica Zapadnog Nila je bolest koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Virus se prenosi na ljude, kopitare ili druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora) prvenstveno najčešće vrste Culex, a mogu ga prenijeti i druge vrste kao što su Aedes albopictus i Aedes japonicus', objašnjava dr.med. Iva Pem Novosel iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti te dodaje da se bolest ne prenosi sa čovjeka na čovjeka te se pojavljuje u ljetnim i jesenskim mjesecima, ovisno o okolišnim uvjetima koji utječu na sezonsku aktivnost vektora-komaraca.

>>> Mnogi se žale na najezdu komaraca: Ima li opasnosti od zaraznih bolesti?

Novosel naglašava kako infekcija najčešće prolazi bez simptoma, u 80 posto slučajeva, dok se u oko 20 posto slučajeva razvija manifestna bolest s uglavnom blažim simptomima koji nalikuju prehladi ili gripi kao što su povišena temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, slabost, mučnina i povraćanje te ponekad osip.

Rijetki su slučajevi težih bolesti, kako objašnjavaju specijalistice epidemiologije postoji oko jedan posto oboljelih sa simptomima meningitisa/encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga) uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava. Najveći rizik od oboljenja imaju osobe starije od 50 godina te osobe s malignim bolestima, dijabetesom, kroničnom bubrežnom bolesti i povišenim krvnim tlakom.

Cjepiva i specifičnog liječenja za sada nema već se oboljeli liječe simptomatski i većina se oporavi bez trajnih posljedica.

Na području Hrvatske pronađena je 51 vrsta komaraca, no samo je manji broj onih koje mogu biti vektori za pojavu epidemija arbovirusnih infekcija.

'Procesi globalizacije kao što su intenzivirana migracija ljudi i transporta roba te klimatske promjene rezultirale su porastom oboljelih od bolesti koje prenose komarci', navodi dr.sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti te dodaje kako vrsta domaćeg, urbanog komarca s najvećim potencijalom za prijenos virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa je Culex pipiens, koji za leglo koristi svaki oblik stajaće vode.

Tigrasti azijski komarac, Aedes (Stegomyia) albopictus, prvi put je zabilježen u Zagrebu 2004. godine, a u 2013. godini u Hrvatskoj se pojavila još jedna invazivna vrsta komarca, Aedes japonicus, koji je kompetentan vektor virusa Zapadnog Nila te virusa japanskog encefalitisa. Umjetna legla su najčešće otvoreni spremnici za vodu ili odbačeni predmeti u kojima se nakuplja kišnica.

'Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju suzbijanja komaraca. Suzbijanje komaraca podrazumijeva složene, pažljivo planirane cjelovite mjere uništavanja komaraca, odnosno kombinaciju preventivnih i kurativnih mjera s konačnim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmnožavanja ili potpunog uklanjanja prisustva komaraca', objašnjava doc.dr.sc. Nataša Janev Holcer iz Službe za zdravstvenu ekologiju.

>>> S poplavama i vrućinama stižu komarci i bolesti!

Dodaje kako je voda stanište neophodno za razvoj komaraca, stoga je najbolji način u borbi protiv komaraca u razdoblju od travnja do listopada uklanjanje svih izvora vode koji im omogućuju razmnožavanje. Uloga svakog pojedinog građanina u provođenju mjera za smanjenje uvjeta za razvoj komaraca je izuzetno značajna, jer svojim savjesnim, odgovornim ponašanjem i aktivnim uključivanjem sudjeluje u sprečavanju širenja invazivnih vrsta komaraca.

'Temeljem inicijative Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2016. godini na području cijele Hrvatske započeta je provedba nacionalnog monitoringa invazivnih vrsta komaraca kroz mrežu županijskih zavoda za javno zdravstvo i u suradnji s Odjelom za biologiju Sveučilišta u Osijeku, s kojim nastavlja surađivati i u 2017. godini', ističe Holcer.

Determinacija komaraca je provedena u Zagrebu, Puli, Splitu, Rijeci i Osijeku. Monitoring je proveden i u 2017. godini te se nastavlja provoditi i u 2018. godini. Ovipozicijskim klopkama prikupljani su podaci o nalazima invazivnih komaraca Aedes, osobito u područjima za koje podaci nisu dostupni

Preporuke za smanjenje uvjeta za razvoj komaraca:

• balkone, terase, vrtove i zelene površine treba održavati čistima i urednima
• redovito kositi travu radi izbjegavanja pojave visoke trave kao staništa za odrasle jedinke
• potrebno je uklanjati vegetaciju koja stvara hlad oko vodenih staništa i unijeti predatore, primjerice ribe, vodozemce i kukce u bare i vrtna jezerca radi prirodnog smanjenja brojnosti ličinki
• redovito uklanjati krupni otpad (gume, bačve)
• sve ostale materijale (npr. plastične folije, tende, cerade) treba odlagati tako da se izbjegne nakupljanje kišnice
• spremnike za vodu kao kade, bačve i posude za zalijevanje vrtova treba pokriti pokrovima od plastike ili sličnog nepromočivog materijala ili mrežom protiv komaraca
• u vrtovima i dvorištima treba pregledavati mjesta gdje se nakuplja kišnica, a posude u kojima se nakuplja voda kao što su tanjurići ispod vaza za cvijeće, posude iz kojih životinje (domaći ljubimci) piju vodu i dugi periodički prazniti i čistiti svakih sedam dana
• u okruženjima gdje žive i borave ljudi (terase, vrtovi, parkovi) treba izbjegavati nakupljanje vode i uklanjati sve predmete koji bi mogli nakupljati vodu za razvoj larvi komaraca, kao kante, kantice, bačve, posude, dječje bazene,…
• sve eventualne spremnike vode treba pravilno i čvrsto zatvoriti poklopcem
• unutar groblja, gdje nema vode tretirane larvicidnim sredstvima, vaze za cvijeće treba puniti vlažnim pijeskom ili vodu za vazu pri svakoj zamjeni tretirati nekim larvicidnim proizvodom pri svakoj zamjeni cvijeća
• kad se upotrebljava umjetno cvijeće, vaza i dalje mora biti napunjena vlažnim pijeskom, ako je na otvorenome
• sve posude koje se povremeno koriste za cvijeće i zalijevanje treba odlagati na način da se izbjegne nakupljanje vode u slučaju kiše
• vlasnici svih radionica i objekata koji u sklopu posla skladište gume trebaju prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom, te ukloniti gume koje se ne koriste i provoditi dezinsekciju nepokrivenih guma svakih sedam dana
• na gradilištima treba sprječavati nakupljane vode u spremnicima i žljebovima te svim drugim potencijalnim mjestima pogodnim za nastanak legla komaraca
• potrebno je obratiti pozornost na septičke jame, koje mogu postati veliko leglo komaraca, poklopac septičke jame treba držati hermetički zatvorenim, ako nije moguće zatrpati je pijeskom ili zemljom
• sustave za prikupljanje vode, drenažu i odvodnju treba održavati ispravnima radi sprječavanja zadržavanja vode