On je videovezom sudjelovao na sastanku pravobranitelja država Krimske platforme i predstavnika institucija za ljudska prava na temu „Bitka za ljudska prava. Krim. Ukrajina. Svijet“. Skup se održao dan nakon parlamentarnog samita Krimske platforme na koji su stigli čelnici parlamenata pedesetak zemalja.

„Danas, u 9. mjesecu, u totalnom ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, moram reći da su se u Europu, u 21. stoljeću, vratili logori smrti“, rekao je Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Dodao je da takvi logori postoje u Rusiji i na okupiranim dijelovima Ukrajine. „To je teško vjerovati, to ne ulazi u glavu, ali je činjenica“, kazao je. U tim logorima Ukrajince se brutalno muče, primorani su na glad i nemaju pristup liječenju, a ponekad ih se izravno ubija, nastavio je Jermak.

„Auschwitz je postao jedan od brojnih simbola nacističkih zločina, a Olenjivka će postati jedan od brojnih simbola zločina rašista“, rekao je, referirajući se na ukrajinski grad pod okupacijom Rusa optuženih da su ondje usmrtili brojne ukrajinske vojnike i te nazivajući rusku vojsku čestim ukrajinskim nazivom koji kombinira riječi 'Rusi' i 'fašisti'.

Jermak je rekao kako je svijet upoznat s ruskim zločinima kroz scene masovnih grobnica u Buči, no da se one otkrivaju u gotovo svakom oslobođenom ukrajinskom gradu. Rusi danas napadima na ključnu infrastrukturu žele pretvoriti milijune Ukrajinaca u izbjeglice postići da „oni umru na hladnoći i u mraku“, zaključio je.

Ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmytro Lubinets na skupu je naglasio kako „nažalost živimo u vremenu kad diplomacija ne igra veliku ulogu“ jer Rusija kao zemlja agresor „pokazuje da kad imate nuklearno naoružanje i moćnu vojsku možete nametati svoja pravila cijelom svijetu“.

Lubinets je dodao kako je zbog toga međunarodno humanitarno pravo danas „samo riječ na papiru“, no zahvalio je pravobraniteljima iz cijelog svijeta koji su sudjelovali na skupu i iskazali svoju solidarnost s Ukrajinom i iznosili prijedloge daljnjeg zajedničkog djelovanja. 

„Rusija se bori protiv demokratskog svijeta, a sve je počelo s Krimom i trajat će dok se tamo ne promijene zastave, dok one ne postanu plave i žute. Demokratski svijet mora pokazati da ima snagu za pobjedu. Moramo se boriti za ljudska prava, a tu je naša uloga ključna“, rekao je. 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je rekla da se ruska agresija prelijeva na sve druge države kroz, između ostalog, energetsku krizu, strah od nuklearnog sukoba i velik broj izbjeglica. 

Pošto se Hrvati sjećaju rata, solidarnost s Ukrajincima „nije iznenađenje“, dodala je, naglasivši kako hrvatski državljani diljem zemlje iskazuju solidarnost i brigu za ukrajinske izbjeglice. 

Rezultat skupa deklaracija je u kojoj su se pravobranitelji između ostalog obvezali da će pozivati zakonodavna tijela svojih država na donošenje zakona i drugih pravnih aktova za zaštitu ljudskih prava i prevenciju njihovog kršenja, uključujući Ukrajince koji trenutno borave na njihovim teritorijima.