U Vladi tvrde da ne znaju koliko će točno sjesti na naplatu od brodogradilišta jer će to ovisiti o planu restrukturiranja nakon završetka privatizacije i potpisivanja ugovora o prijenosu dionica s vlasnicima. Vlada u Zakonu ističe kako se daje brodogradilištima prilika za opstanak i unapređenje poslovanja te za očuvanje zaposlenosti.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač kaže da je brodogradilištima dosad odobreno 11,3 milijarde kuna kredita za koje je država bila jamac te stoga mogu biti premijete u javni dug. 'Kad riječ o tretmanu poreznog duga nakon privatizacije, brodogradilišta će iskazati fiktivnu dobit. Kako takva dobit nije rezultat redovne poslovne aktivnosti ovim Zakonom se predlaže da se porezni dug prebije poreznim gubitkom, a preostali dug se otpisuje.'

Ministrica financija Martina Dalić rekla je kako je proces privatizacije iznimno kompleksan te da će izazvati određene troškove za državu.

'Između ostalog, radi se o pitanju jamstava kojima je podupirano poslovanje brodogradilišta i takav način je bio pristuan dugo. Iako proces privatizacije otvara prostor da se u javni dug ulije 11,3 milijardi kuna, ovim Zakonom činimo presudan korak u onome što se dugo analiziralo a to je – kako brodogradilišta postaviti na noge. Mi ovime brodogradilištima dajemo potporu za radna mjesta i to na način koji će biti ekonomski održiv', rekla je Dalić.

Premijerka Jadranka Kosor rekla je da se dug oprašta kako s novim vlasnicima više ne bi brodogradilišta išla na teret poreznih obveznika kao godinama do sada. Naglasila je kako je neprihvatljivo da danas, u zadnjim metrima za završetak pregovora i zatvaranje poglavlja osam (Tržišno natjecanje), ima onih 'koji potpuno neprihvatljivo dezinformiraju javnost govoreći da će poduzeti ovo ili ono najavljujući doslovce revolucionarne mjere'. 'To ne dolazi u obzir, i to moraju svi znati. Ništa vam to ne bi promijenilo i ne bi donijelo bolje sutra. Mi ovime dokazujemo da činimo sve da brodogradilišta ostanu u okviru svih mjerila i zakonitosti.'