Vlada će na sjednici u četvrtak odbiti navode iz interpelaciju o odgovornosti ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za narušavanje ugleda države, ugrožavanje slobode izražavanja i onemogućavanje razvitka demokratskog medijskog prostora u Hrvatskoj, uz ocjenu kako su navodi iz interpelacije neosnovani.
Zastupnici HNS-a, SDP-a i Hrvatskih laburista zatražili su, naime, da se provede saborska raspravu i zaključi da je Hasanbegović odgovoran zbog narušavanja ugleda Ministarstva kulture, Vlade i države u cjelini, ugrožavanja slobode izražavanja i onemogućavanja razvitka demokratskog medijskog prostora. Tražili su da se ministar kulture Saboru pisano očituje o shvaćanju slobode izražavanja i medija, zahtjevu za raspuštanjem Vijeća za elektroničke medije (VEM), odluci da uskrati svaku financijsku potporu neprofitnim medijima, te svom stavu prema ustaškom režimu, njegovim ciljevima i postupcima.
Izneseni navodi u interpelaciji neosnovano upućuju na navodno narušavanje ugleda Ministarstva kulture i Vlade RH i Republike Hrvatske u cjelini te ugrožavanje slobode izražavanja i onemogućivanja razvitka demokratskoga medijskog prostora u Hrvatskoj, s obzirom na to da se zakonski propisi koji jamče slobodu medija u cijelosti provode osiguravajući najveći standard sloboda i mogućnosti za nesmetani profesionalni rad novinara, odgovaraju iz Vlade.
Hrvatska štiti i promiče pluralizam i raznovrsnost medija te će to i ubuduće činiti u skladu s najvišim standardima prihvaćenima na razini Europske unije, što uključuje i korištenje sredstava fondova koja budu na raspolaganju, naglašavaju uz ostalo iz Vlade.
Na zahtjev iz interpelacije da se ministar kulture očituje o stavu prema ustaškom režimu, iz Vlade ističu da je Hasanbegović 'u brojnim javnim nastupima jasno osudio navedeni režim i sva zlodjela koja su počinjena za vrijeme trajanja tog režima, a što je i stav Vlade Republike Hrvatske, čiji je on član'.
Vlada bi sa sutrašnje sjednice Saboru trebala predložiti i da ne prihvati prijedlog izmjena Zakona o tržištu toplinske energije, koje je predložio klub zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada. Taj je klub predlagao da se iz zakona briše obveza ugradnje razdjelnika, a da se ugradnja ostavi samo kao mogućnost, odnosno slobodan izbor vlasnicima stanova. Prema podacima iz prijedloga Hrvatskih laburista, razdjelnici su ugrađeni u više od 50 tisuća stanova, a u velikom se broju slučajeva ispostavilo da se time ne štedi toplinska energija, da su računi jednaki, u mnogim slučajevima i veći, i to bez uračunavanja investicije u ugradnje razdjelnika i prateće opreme.
U Vladi, pak, smatraju da se postojanjem slobodnog izbora ne bi ispunila svrha niti cilj europskih direktiva iz tog područja.
Problem koji krajnji kupci smatraju posljedicom uvođenja razdjelnika jesu troškovi grijanja, odnosno cijena toplinske energije, a ona se određuje temeljem tarifne metodologije koju donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija, ističu iz Vlade.
Izmjene Zakona o tržištu toplinske energije provesti će se nakon analize učinaka koje Ministarstvo gospodarstva provodi u okviru radne skupine.
Na dnevnom redu sjednice je i odobrenje zaduženja Jadroplova kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, uz državno jamstvo. Riječ je o kreditu vrijednom nešto više od 6 milijuna američkih dolara, u kunskoj protuvrijednosti, a država će jamčiti za 80 posto tog iznosa, odnosno nešto više od 4,8 milijuna dolara. Sredstva bi se koristila za financijsku sanaciju Jadroplova, odnosno održavanje likvidnosti tijekom slijedećih šest mjeseci u kojima bi trebao biti izrađen program restrukturiranja tvrtke, na koji ocjenu mora dati Europska komisija. Vlada bi ujedno Centar za restrukturiranje i prodaju zadužila da u roku od dva mjeseca provede analize i ispitivanje tržišta te utvrdi opcije, mjere i aktivnosti koje imaju za cilj djelomičnu ili cjelovitu privatizaciju Jadroplova.
