Vlada RH u srijedu je izrazila najdublju sućut obitelji generala Slobodana Praljka, koji je za vrijeme izricanja presude Žalbenog vijeća, zbog osjećaja duboke moralne nepravde, sebi oduzeo život.

'Vlada izražava duboko nezadovoljstvo i žaljenje zbog današnje presude kojom se potvrđuju kazne za Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Mnogi navodi iz presude ne uvažavaju povijesnu istinu i činjenice, nisu utemeljeni i politički su neprihvatljivi', ističe se u priopćenju Vlade.

S tim u vezi, dodaju, bitno je podsjetiti na pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovini u vrijeme kada je bila suočena s velikosrpskom agresijom i kada je bila ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost.

Sućut svim žrtvama

'Hrvatska je potpisala Washingtonski sporazum kao i Splitsku deklaraciju (Tuđman-Izetbegović) kojima je omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija srpskih snaga čime je obnovljena hrvatsko-bošnjačka vojna suradnja i uspostava Federacije BiH. Hrvatska vojska je na temelju sporazuma s političkim vodstvom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje genocida iz Srebrenice. Nadalje, Hrvatska vojska je u savezništvu s Armijom BiH i HVO oslobodila veliki dio teritorija BiH čime je zaustavila rat, preokrenula ravnotežu snaga te omogućila potpisivanje Daytonskog sporazuma. Pored toga, Hrvatska je pružila utočište stotinama tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a bila je i među prvim državama koje su priznale BiH. Podsjećamo i da samostalnosti Bosne i Hercegovine ne bi bilo bez Hrvata koji su svojim sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. godine, zajedno s Bošnjacima, stvorili temelje za proglašenje neovisnosti', naglašavaju iz Vlade.

Također, još jednom izražavaju sućut žrtvama svih zločina počinjenih na teritoriju BiH.

Vlada Republike Hrvatske u priopćenju ističu kako se ovom presudom na potpuno pogrešan način aludira na ulogu hrvatskog državnog vrha iz 1990-ih godina u ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini (BiH).

'Ovdje prvenstveno mislimo na neuvažavanje žalbi šestorice Hrvata na prvostupanjsku Odluku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u dijelu koji se odnosi na udruženi zločinački poduhvat (UZP). Želimo napomenuti da se Republika Hrvatska željela uključiti u sam postupak kao prijatelj suda već od početka postupka 2006. te je isto ponovno pokušala 2016. i 2017. u žalbenom postupku, međutim Sud je odbio zahtjeve RH', navode iz Vlade.

Podrška opstojnosti Hrvatima u BiH

Ističu i da je isto Žalbeno vijeće još u srpnju 2016. godine, kada je odbilo zahtjev Hrvatske za uključivanjem u postupak kao prijatelja suda, protumačilo sadržaj prvostupanjske odluke iz 2013. (koju je sada potvrdilo) na način da je reklo kako u prvostupanjskoj odluci Raspravno vijeće nije donijelo nikakve konkretne zaključke o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u UZP-u i nije ih osudilo krivim za bilo koji zločin. Pri tome su potvrdili da u nadležnosti MKSJ-a nije utvrđivanje odgovornosti države, te da se zaključci Raspravnog vijeća, naravno, ne odnose na odgovornost Republike Hrvatske. Presudu je potrebno sagledati i u tom kontekstu.

'Istodobno, u tom kontekstu ukazujemo na apsurdnu činjenicu da niti u jednoj pravomoćnoj presudi MKSJ-a za BiH nije utvrđena odgovornost tadašnjeg državnog vrha Srbije za sudjelovanje u UZP-u usmjerenom na uspostavu Velike Srbije počinjenjem niza najtežih međunarodnih zločina na velikom dijelu teritorija Bosne i Hercegovine. Ujedno, smatramo da je karakterizacija djelovanja šestorice Hrvata iz BiH, kao članova UZP-a na području BiH, donesena bez dovoljnog uvida i razumijevanja svih okolnosti njihova djelovanja, temeljnih ciljeva, uključujući i ulogu HVO-a kao sastavnice Oružanih snaga tadašnje Republike BIH, te uz neprihvatljivo široko tumačenje pojma udruženog zločinačkog poduhvata, koje nadilazi primjenu postojećeg međunarodnog humanitarnog prava. U svijetlu navedenoga, Vlada će razmotriti sve raspoložive pravne i političke mehanizme kako bi osporila navode iz današnje presude', istaknuli su iz Vlade.

Još jednom su ponovili snažnu podršku opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH.

'Ostajemo privrženi daljnjem razvitku prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa s BiH te snažan zagovornik njezinog europskog puta', stoji u priopćenju