'Koliko bi bilo više zaposlenih i doprinosa da je u hrvatskim tvrtkama ostao novac koji je otišao na lopovluk i afere? Koliko bi bilo zaposlenih da je Vlada olakšala ulazak kapitala i nove investicije, da je na vrijeme i kako spada reformirala porezni sustav? Koliko bi bilo zaposlenih da su pobrojene nedovršene investicije završene i da Vlada nije birokratskim mjerama onemogućavala njihov završetak?' zapitala je SDP-ovka Željka Antunović, optuživši HDZ da novim prijedlogom izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju umanjuje prava umirovljenika, ali i same mirovine, i to pod izlikom da tako namjerava smanjiti trošak mirovinskog sustava.

Antunović priznaje da je najveći problem mirovinskog sustava činjenica da je sve više umirovljenika, a sve manje zaposlenih, ali kaže da se novci mogu naći na drukčiji način.

'Vlada je od tog sustava pokazala provizorij, s time ga dodatno kvari umjesto da ga popravlja. Hitni postupak za izmjene zakona za nas je neprihvatljiv. Mirovinski sustav se planira tako da se efekti pokažu nakon 10 godina i ne može se i ne smije mijenjati kako to radi HDZ, bez ikakve vizije', poručio je SDP-ovac Davorko Vidović.

Vidović je uvjeren da je HDZ dosad išao na ruku umirovljenicima jer je HSU bio u koaliciji. 'HDZ ne zanimaju umirovljenici i radnici, nego samo ostanak na vlasti', kaže Vidović dodajući da HDZ-ove mjere u mirovinskom sustavu nisu usklađene s promjenama u radnom zakonodavstvu i poreznom sustavu.

SDP-ovce je posebno zaboljelo izjednačavanje žena s muškarcima pri ostvarivanju prava na mirovinu. 'Svaka žena će morati raditi pet godina dulje da bi otišla u mirovinu, a imat će 430 kuna manju mirovinu', kazala je Antunović, podsjetivši pritom da su, od 282 tisuće nezaposlenih, 154 tisuće žene te da su žene preko 50 godina života teško zaposliva kategorija.

Socijaldemokrati su predložili otvaranje javne rasprave o uvođenju mirovinskog staža kao uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, ali i približavanje povlaštenih mirovina općem mirovinskom sustavu, na način da svi oni s takozvanim povlaštenim mirovinama ostvaruju mirovine po zarađenom stažu, a da im se povlastice riješe pomoću dodatka iz proračuna.

'Mi ćemo također osigurati 70 posto prosječne plaće iz radnog mjesta svakom umirovljeniku koji navrši 40 godina radnog staža, a za to će nam biti potrebno 300 milijuna kuna', zaključio je Vidović s konkretnim prijedlogom.

HNS-HSU: 'Ako Vlada ne zna obavljati svoj posao, neka raspiše izbore'

Protiv prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguraju digli su se i HNS-ovci i HSU-ovci, koji kažu da za hitnu proceduru nema ni pravne osnove ni stava Gospodarsko-socijalnog vijeća. Zbog toga su predložili svoje amandmane.

'Penalizacija odlaska u prijevremenu mirovinu treba ostati na 1,8 posto po godini staža, odnosno ukupno ne smije opet iznositi 20,4 posto. Po kojem se to pravu želi penalizirati radnika koji je otišao u svijet rada, primjerice, sa 20 godina, danas ima 42 godine radnog staža i 62 godine života, i ode li sada u mirovinu, dobit će kaznu od 12,24 posto', poručio je HSU-ovac Silvano Hrelja, predloživši da za one koji skupe 40 godina staža ne bude penalizacije.

Što se pak tiče izjednačavanja žena i muškaraca, Klub zastupnika HNS-HSU predlaže da se u to ide postupno te da se svake godine rok za žene poveća za tri mjeseca.

'Tu se, primjerice, ne vodi računa o radnicama u tekstilnoj ili drvnoj industriji i stavlja ih se u isti položaj s onima koje rade kao službenice', poručio je HNS-ovac Zlatko Koračević. On smatra da su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju potpuno štetna mjera te da bi puno efikasnija mjera bilo povećanje gospodarske aktivnosti.

'Ako Vlada ne zna obavljati svoj posao, neka raspiše izbore', zaključio je Koračević

Švedske stjuardese rade sa 70 godina?!

Izmjene Zakona o mirovinskog osiguranju bile su i tema posebne sjednice Odbora za rad i socijalno partnerstvo gdje se, osim glasa stranaka, čulo i mišljenje sindikata, poslodavaca i resornog ministarstva.

Sindikati su, podsjetio je NHS-ov Krešimir Sever, reagirali već početkom ljeta kada su vladajući prvi put počeli spominjati izmjene Zakona. Već tada su kritički govorili o namjeri izjednačavanja žena i muškaraca u ostvarivanju prava na mirovinu, ali i takozvanoj penalizaciji prijevremenih umirovljenja.

'Žene imaju posebnu ulogu u hrvatskom društvu. Svi znamo da je ženama u većini slučajeva minimalno radno vrijeme 12 sati. Prema tome, primjerice, ako ona počne raditi sa 20 godina i skupi 40 godina staža, s takvim radnim vremenom ona je zapravo skupila 60 godina radnog staža', upozorio je Sever, založivši se da se za izjednačavanje rok produži na 20 godina.

Iako su se vladajući kod izjednačavanja žena i muškaraca pozvali na praksu u ostatku Europe, da koji put treba pogledati na hrvatske prilike, Sever je upozorio na primjeru prijevremenih umirovljenja.

'Prosječna mirovina ionako nije dovoljna za život. Ako i kod prijevremenih mirovina krenemo u snažnije oduzimanje, pitanje je što nam ostaje. Umjesto da bacamo oko na prilike oko sebe, trebali bismo gledati na hrvatsku zbilju, a ona je da se od mirovine ne može živjeti, a kamoli da se ona smanjuje', smatra Sever koji je usto upozorio da moramo uzeti u obzir da je većina prijevremenih mirovina ionako posljedica zbrinjavanja radnika koji su postali višak i koji su sa svojih 50-60 godina odlučili radije otići u mirovinu nego na burzu rada.

O prijevremenim umirovljenjima progovorio je i direktor HUP-a Bernard Jakelić koji je podržao ideju eventualne stimulacije za reaktiviranje mladih umirovljenika. No najviše je podsmijeha izazvala njegova anegdota o švedskim stjuardesama kojom je htio poručiti da izjednačavanje muškaraca i žena nije tako loša stvar.

'Upravo sam se vratio s puta gdje je najmlađa stjuardesa imala 65 godina, a ostale su imale i više od 70 godina', prepričao je Jakelić, dodavši da se radilo o stjuardesama SAS-a (Scandinavian Airlines).

Boje vladajućih branio je resorni ministar gospodarstva Đuro Popijač kojemu nikako nije bilo jasno zašto se oporba buni protiv izjednačavanja žena i muškaraca kad je sama to predložila.

'4. lipnja 2003. gospodin Vidović, koji je tada bio na mjestu ministra rada, potpisao je Strategiju mirovinskog sustava gdje se spominje izjednačavanje i gdje piše da bi od 2009. do 2018. uvjet za odlazak u mirovinu za žene trebalo povisiti na 60 godina života. Izuzetno je pogodno oporbi sada svaki prijedlog zakona iskoristiti za političku podlogu i ne dati nikakva rješenja', odbrusio je Popijač na kritike oporbe.

Vidović se pak branio da spomenuta Strategija, koju su napisali stručnjaci, nikada nije usvojena u Vladi te da su u njoj doista spominje izjednačavanje, kao što se i spominje da će se životna dob povećati na 100 godina.

Polemike je izazvao prijedlog vladajućih da se stimulira one koji odluče raditi i dulje od 65 godine života.

'To je nebuloza i toliko blentavo da ne zaslužuje komentar. Stimulirat ćete starce nakon 65. godine koji će igrati Freecell, a ne one u punoj radnoj snazi', obrecnuo se Vidović

Odgovor je pokušao dati državni tajnik Krešimir Rožman. 'Uzmimo primjer. Nije isto hoću li ići sa 65 godina u mirovinu i primati je 12 godina ili ću raditi i nakon 65. i manje godina primati mirovinu. Trebam li dobiti jednaku količinu novaca ili, s obzirom na to da dulje radim, trebam ipak dobiti više novaca?' pokušao je pojasniti Rožman koji je očito kao podlogu za izračun pokušao procijeniti kada će netko umrijeti.