'Treba biti veoma oprezan, nisam siguran je li ova podjela na dvije regije dobro rješenje jer i dosad smo imali problem sjeverozapadne Hrvatske koja je imala zajedno s gradom Zagrebom imala visok indeks razvijenosti i to je išlo nauštrb možda nekih županija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. No, stavljanjem u jednu statističku regiju Slavonije sa sjeverozapadom Hrvatske i s  gradom Zagrebom mislim da se ne postiže odgovarajući učinak, a strahujem da će Panonska Hrvatska, odnosno slavonske županije, imati štete', kazao je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

'Mislim da bi trebalo razmisliti o tome da se Zagreb izdvoji u samostalnu statističku regiju, a da ove preostale tri regije ostanu statističke regije kao i dosada', dodao je Dobroslavić, a nezadovoljstvo novom podjelom među županijama i županima izrazio je i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić: 'Zapravo je vrlo teško dati svoje mišljenje o regionalnoj podjeli, ali i o drugim zakonima koji se tiču županija jer mi o tome saznajemo iz medija. No, sve su regije bile vrlo aktivne i utrošeno je jako puno i vremena i truda, ali s ovakvom podjelom mislim da će cijela Slavonija biti u jednom vrlo lošem i neravnopravnom položaju. Stoga, i zbog toga pored ostalog, tražimo od predsjednika Vlade hitan sastanak i aktivno uključivanje u problematiku življenja u županijama.'

Iako obojica HDZ-ovi župani, i Dobroslavić i Marušić ističu da Zajednica županija, kao što joj i naziv govori, predstavlja sve županije, te da se svi zalažu za bolju suradnju s Vladom, i očekuju da će biti primljeni kod premijera jer, kako je kazao predsjednik Zajednice, također HDZ-ov župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, premda su imali razgovore s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja Brankom Grčićem, o temi podjele na dvije regije uopće nije bilo govora i smatraju sramotnim da o ovakvim i drugim bitnim stvarima doznaju iz medija.

U međuvremenu, na Vladin plan da će Hrvatska ubuduće biti podijeljena na samo dvije umjesto dosadašnje tri statističke regije, a što je prihvatila i Europska unija i trebalo bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2013. godine, iako se u Planu 21 spominjalo pet regija, redaju se kritike i s mnogih drugih strana, ali nekako najviše iz Slavonije jer tamošnji stanovnici strahuju da će trpanjem u isti koš sa Zagrebom i Varaždinom njihova nerazvijenost biti samo produbljena jer kako će se siromašni kakvi jesu prijavljivati na natječaje za koje trebaju osigurati predfinanciranje.

'Slavonija je najnerazvijenije područje i ovakvom podjelom neće stizati ostale regije, nego će veći i značajniji projekti jednostavno zbog centraliziranosti biti zakinuta i da stoga neće biti ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske iako je to cilj koji želi i Europska unija. U prednosti će i dalje ostati razvijeniji dijelovi, a Slavonija je zakinuta nauštrb bogatijih Zagreba, Varaždina i ostalih', zaključio je Galić.

'Zakon o poljoprivrednom zemljištu bit će samo još jedan preko koljena'

'Ne samo novom regionalnom podjelom, nego i novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu sve županije gube puno novca za poljoprivredu, primjerice njegova oko tri milijuna kuna, a Vukovarsko-srijemska sedam do osam milijuna kuna, što vodi samo u nastavak stagnacije ili u propast. I to se već i događa, primjerice s brojnim projektima, poput onih za navodnjavanje koji su na čekanju i više godina jer se s državom ne mogu dogovoriti, a sada je suđa još sve samo pogoršala', upozorio je Marušić.

Hrvatska zajednica županija, naime, izuzetno je nezadovoljna predloženim nacrtom Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer smatra da on vodi ponovnoj centralizaciji, a nova ih Vlada nije oduševila ni poljoprivrednom politikom te, osim s premijerom, hitan sastanak traže i s ministrom poljoprivrede kojemu su o svemu pisali još prošli mjesec.

Nadali su se da će o tome sa spomenutim dvojcem razgovarati i prilikom njihovog nedavnog obilaska slavonskih polja pogođenih sušom, ali uzalud jer, kako se opet požalio Marušić, protokol je zaboravio na župane. 'Kako Vlada može upravljati državom, a da ne surađuje sa županijama i županima?' pita se Dobroslavić nezadovoljan jer ih nitko ništa nije pitao prilikom izrade nacrta Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a na koji su također već stigle mnoge primjedbe s različitih strana.

'I taj zakon, kao i navodnjavanje, te potreba promjena u poljoprivrednoj proizvodnji, ne može ići bez provedbe strukturne analize koje nema', zaključuje Galić. Naime, novim prijedlogom zakona Ministarstvo poljoprivrede ne uvodi najavljenu decentralizaciju, a županijama se ukidaju milijunski prihodi od zakupa zemljišta, čime se onemogućuje daljnje provođenje razvojnih projekata te se nanosi velika šteta obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i obrtima, upozoravaju župani i dodaju da su kriteriji za izbor najpovoljnijeg ponuđača nejasno definirani, a Agenciji za zemljište daju se prevelike ovlasti koje ona neće biti u stanju provoditi.

'Radi se o vrlo važnom zakonu koji utječe na život ruralnog prostora i na mogućnost županija da kreiraju lokalne i regionalne razvojne politike u poljoprivredi i ruralnom prostoru. Odredbama Nacrta prijedloga Zakona županijama se uskraćuju prihodi od raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, što će za posljedicu imati nemogućnost financiranja započetih projekata, nemogućnost iniciranja, odnosno pomaganja razvoja bilo kakvog lokalnog ili regionalnog poljoprivrednog projekta', zaključuju čelnici županija.