Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za središnji Dnevnik HRT-a kazao je kako mu je teško suditi o radu kompletne Vlade, ali zato može dati makroekonomsku ocjenu njezina rada u spektru javnih financija koje su, kaže, makroekonomsko ogledalo ekonomskog zdravlja države
Tu je po njemu Hrvatska podbacila, a makroekonomska ocjena koju daje je pretežno negativna.
'U ove četiri godine hrvatski javni dug se povećao sa 60 na 90 posto BDP-a, stopa ekonomskog rasta je bila negativna, odnosno pad ekonomske aktivnosti je postojao tri godine u kontinuitetu, ove godine ćemo vjerojatno imati pozitivan rast od nekih 1,1 posto, što nije dovoljno da pokrijemo trećinu kamata koje plaćamo za javni dug. Godišnja razina deficita je bila u prosjeku preko 5 posto BDP-a, ili nekih 17,5 milijardi kuna', nabraja Šimović.
Ako se usporedimo s drugim zemljama, makroekonomski smo, kaže on, bili daleko najgori u Europi, čak i Grčka je imala godinu dana više pozitivan ekonomski rast, za razliku od Hrvatske koja je to tek ove godine ostvarila. Prema dostupnim informacijama u kojem će smjeru krenuti nova Vlada, možemo li doista očekivati veće rezove u proračunu ili će ipak svu energiju usmjeriti prema investicijama i dizanju prihoda?
I jedno i drugo, kaže Šimović: 'Vlada koja dolazi uopće više nema vremena ni za kakvih 100 dana mira. Postoji već sada privremeno financiranje koje će trajati do kraja ožujka, ukoliko se novi proračun ne donese.'
Upozorava da proračun treba donijeti što prije te da predviđeni deficit mora biti barem za šest milijardi kuna manji nego što je to bio ove godine.
'Znači deficit se mora prepoloviti, a da bi se deficit prepolovio, nema drugog nego rezati javne rashode i potrošnju. Moramo biti iskreni - državni proračun u kontekstu javnih rashoda sve četiri godine je rastao. Znači mi nismo snizili ukupne javne rashode. U nekim segmentima su oni padali, u nekima su rasli. S druge strane, naša ekonomska aktivnost koja će rasti po predviđenim stopama rasta između 1,5 i maksimalno 2 posto u narednih par godina, ne može doprinijeti značajnom povećanju javnih prihoda. Nama nema druge nego rezati javnu potrošnju. I treba još jednu stvar napomenuti, da od 2008. godine, kada smo imali zadnji put pozitivan ekonomski rast, do danas, jedino segment javne potrošnje je bio pozitivan u odnosu na ostale segmente BDP-a', rekao je.
Pozdravlja namjeru da se potaknu investicije, a privatne investicije se mogu potaknuti jedino tako da država smanji svoj deficit i time ostavi više prostora da privatni sektor investira.
Investicije su jedini segment BDP-a koji je najviše pao od 2008. godine, također je napomenuo.
