Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz premijera, na sjednici su bili ministri Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.

Sjednica Vijeća za demografsku obnovu

Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera teških 685 milijuna eura.

'Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.

Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.

Da bi se održao broj stanovnika koji imamo, stopa fertiliteta trebala bi biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, sa stopom fertiliteta 1,41. Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska', nastavio je.

Pad nataliteta

'Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, a to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj', rekao je Plenković.

'Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija - 6,1.

Nastojat ćemo da tu temu obradimo u svim resorima jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.

Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan.

Demografski paket mjera

Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. podići ćemo proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, to je stopostotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih šest mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.

Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.

Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje

Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.

U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru.'

Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu

'Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove', rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. 'Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi.'

Prvi paket mjera

'Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.

Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi '26. i '27. zaista pomoći našim obiteljima', rekao je Šipić.

Demografske mjere ići će u četiri koraka:

• mjere za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
• izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
• mjere za područja pogođena depopulacijom
• mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika.

Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu

Najznačajnija sredstva izdvajaju se za sustav podrške roditeljstvu, više od 60 posto proračuna ovog ministarstva:

• povećava se maksimalni iznos naknade s 995 na 3000 eura. Tako će 97 posto žena u prvoj godini od rođenja djeteta primati punu plaću
• zadržava se puna plaća za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta - do najviše tri tisuće eura - umjesto dosadašnjeg maksimalnog iznosa od 995 eura, što je povećanje od 202 posto
• naknada za roditeljski dopust od prve do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 551 na 803 eura
• naknada za roditeljski dopust kao pola radnog vremena do prve godine života djeteta raste s 485 na 971 euro
• naknada za roditeljski dopust kao pola radnog vremena od prve do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 485 na 600 eura
• povećava se naknada za komplikacije u trudnoći i bolovanja radi njege djeteta s 565 na 995 eura.

Povećava se i novčana naknada za zaposlene roditelje tijekom korištenja prava na rodiljni ili roditeljski dopust, rad na pola punog radnog vremena, dopust u slučaju smrti djeteta te za roditelje njegovatelje i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata.

Povećanje se odnosi i na zaposlene i samozaposlene roditelje koji ne ispunjavaju propisani uvjet staža osiguranja. Naknada je iznosila 125 posto proračunske osnovice, 551,80 eura, no sad se povećava na 701,89 eura.

Dodatno, naknade za sva prava nezaposlenih i korisnika izvan sustava rada povećavaju se s dosadašnjih 309 na 503 eura.

Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu

Vrijednost mjere je 226 milijuna eura.

'Tijekom 2025. godine pripremit ćemo novi Zakon o doplatku za djecu da bi se ubrzali procesi odobrenja doplatka, pojednostavilo korištenje doplatka te povećale naknade. U lokalnim zajednicama financirat ćemo kvalitetne programe kojima se nastoji povećati kvaliteta sadržaja za djecu. Naše analize pokazuju da će to obuhvatiti 12.000 djece', rekao je ministar Šipić.

Plan za revitalizaciju područja pogođenih depopulacijom i poticanje povratka iseljenika

'Pokrivat ćemo troškove preseljenja u depopulirana područja radi zapošljavanja. Te će se potpore dodjeljivati preko gradova, općina i županija. Nastavljamo stipendirati učenje hrvatskog jezika, što nije bitno samo za naše povratnike, nego i one koji se žele integrirati u društvo. Želimo im poslati poruku da nismo isključivi.

Niti jedna demografska mjera neće imati učinka sama, zbog čega želim zahvaliti svim kolegama. Ovo nije samo političko pitanje, nego ono nadilazi sva politička pitanja u narednim godinama', zaključio je Šipić.

Plenković o hrvatskom iseljeništvu

'Oni koji su nam za pitanje demografske obnove posebno bitni su upravo naši iseljenici, s kojima vodimo dijalog kroz Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske. Nastojimo ih privući Hrvatskoj', rekao je premijer.