'Imamo probleme koje moramo početi rješavati kroz ove reforme. Ključni problem je javni dug. Od 2008. on je naglo počeo rasti i iznosi skoro 87 posto BDP-a odnosno 289 milijardi kuna. BDP planiramo na 2 posto, a deficit na 3 posto. Drugi veliki problem je stopa potencijalnog rasta. EK je rekao da će nam, ukoliko nemamo mjere i reforme, rast biti ispod jedan posto. Hrvatska može biti uspješna. U reforme moramo krenuti zajedno. Moramo odlučiti jesmo li za ili protiv, ali bez njih ne možemo naprijed', kazao je Orešković.

Pojasnio je da će se reforme provesti na četiri područja sa 61 reformskom mjerom koja mora ostvariti dva glavna cilja, a to je smanjenje javnog duga i ubrzanje rasta gospodarstva.

Do oba cilja bi trebalo doći kroz četiri područja: makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost, olakšavanje uvjeta poslovanja i bolju investicijsku klimu, učinkovitost i transparentnost javnog sektora te bolje obrazovanje za tržište rada.

Prvo bi se trebalo riješiti aktiviranjem sto do dvjesto milijuna eura. Na pitanje u kojim tvrtkama Vlada planira prodati udjele Orešković je kazao da ne može odgovoriti, ali je otkrio da će s ministrom financija Zdravkom Marićem ići na roadshow u London za mjesec dana. U sklopu ovog područja trebala bi se provesti reforma zdravstva, koje, kazao je, godišnje generira dug od 2,5 milijardi kuna, i mirovinskog sustava. Pojasnio je da će se reforma zdravstva provesti spajanjem bolnica i boljim sustavom nabave lijekova. O reformi mirovinskog sustava kaže da se on mora promijeniti jer je neodrživ. Dodao je da će se u mirovinu ići sa 67 godina, ali da će se to dogoditi 2028.

No, pravi učinci mirovinske reforme, prema riječima ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, očekuju se tek 2030. godine i to od 2,4 milijarde kuna, jer se promjene u penalizaciji prijevremenog umirovljenja planiraju tek 2025., a produljenje roka za odlazak u mirovinu 2028.

Do tada, posebno 2017. i 2018., kazala je Šikić, očekuje se suprotno - da će biti povećan trošak mirovinskog ustava, jer će doći do odljeva u mirovinu zbog straha građana od reforme.

Šikić je posebice naglasila kako nije istina da će svi morati u mirovinu sa 67 godina. Svi koji su ranije ušli na tržište rada, odnosno završili strukovno obrazovanje, srednju ili osnovnu školu, sa 61 godinom starosti odnosno 41 godinom radnog staža, mogu u redovnu mirovinu. Svi ostali, kazala je, mogu ostati i nakon 67.

'Poslovna klima je drugo područje. Bez pozitivne klime nijedan investitor neće doći. To je porezna politika, ali i edukacija te smanjivanje administracije i parafiskalnih nameta za 330 milijuna kuna već u ovoj godini. Spojit ćemo gruntovnicu i katastar. Ulagat ćemo u istraživanje i razvoj. Možemo aktivirati milijardu eura iz fondova EU-a. U EU je to oko 2-3 posto, a mi nismo ni blizu. Tu je i sustav javne nabave koji stvara ogromne probleme i sve usporava. Moramo je ubrzati', kazao je Orešković.

Reforma javne uprave i pravosuđa treće je područje koje će obuhvatiti reforme, a Orešković ističe da je ključ informatizacija koja će dovesti do racionalizacije poslovanja.

'U javnom sektoru moramo ujednačavati plaće za iste poslove. Provest ćemo analizu broja općina i gradova. Imamo velik broj općina i to treba bolje posložiti. Također moramo provesti reformu pravosuđa. Ako nemamo povjerenja da će pravosuđe riješiti stvar na vrijeme, onda imamo otpor investitora. Ona je ključna za investitore. Ovdje također moramo racionalizirati broj agencija', pojasnio je Orešković.

Četvrto područje je obrazovanje, smatra Orešković i dodaje je da je kurikulum ključ.

'Ujesen idemo sa 60 pilot projekata u školama koje će se onda dodatno popravljati', kazao je Orešković i najavio ulaganje dodatnih sredstava za nezaposlene.