Iako premijer Milanović tvrdi da će posljedice suše osjetiti 'samo manji broj ljudi koji će se naći u ozbiljnim problemima', puno je vjerojatnije da će suša pogoditi ne samo poljoprivrednike čiji su usjevi većinom propali, nego i krajnje konzumente, odnosno građane. Upozorava na to i bivši ministar poljoprivrede i aktualni predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Petar Čobanković, koji urgira na Vladu da na bilo koji način osigura sredstva za naknadu šteta od suše.

'Ovdje se ne radi o osiguravanju sredstava radi osiguravanja sredstava. Ako ne pomognemo seljacima, posljedice po državu će biti još veće. Kada se dešavaju ovakvi toplotni udari i suša država nema velike mogućnosti da reagira, no ozbiljna država mora voditi računa o svim građanima i dužna je reagirati u ovakvim situacijama. Vi se sjećate da smo mi 2007. izdvojili 400 milijuna kuna za nadoknadu šteta od suše. Međutim, ove štete uvelike nadmašuju one iz 2007, nije ni premijer ni ministar kriv za to što se dogodilo, ali trebaju reagirati', kazao je za tportal Čobanković

Prema procjenama seljaka i nekih udruga, štete od suše mogle bi premašiti milijardu kuna, čime bi se ovogodišnja suša ubrojila u jedne od najgorih u zadnjih 50 godina. Teške situacije svjesni su i u Vladi, no zasad seljacima misle pomoći samo mjerama poput žurne isplate 400 milijuna kuna poticaja koje duguje, isplatom potpora za ovu godinu već početkom sljedeće godine i oslobađanjem plaćanja zakupnine za ovu godinu za zakupce poljoprivrednog zemljišta. Za davanja obećanja poput onog da će država sve refundirati prema riječima premijera Milanovića nema mjesta jer država jednostavno nema novca.

No, ako se pita Čobankovića, država prostora za naknadu barem dijela štete ipak ima. 'Država mora iznaći negdje 500 do 600 milijuna kuna. To nije naknada u punom iznosu, ali će pomoći ljudima koji su zbilja pretrpjeli štete. Situacija s kukuruzom i voćem i povrćem je katastrofična i tim ljudima treba naknada. To je bila praksa svih dosadašnjih vlada. Ono što sada treba je napraviti preraspodjelu proračuna ili rebalans proračuna i nadoknaditi štetu tim ljudima. Čuli smo kako se ministar Linić hvali da se porezni prihodi prikupljaju bolje od očekivanog, pa onda naknada za sušu ne bi trebala biti dodatni izdatak', smatra bivši ministar poljoprivrede.

Rebalans proračuna mogao bi pripomoći, jednako kao i ambiciozni projekt navodnjavanja koji je već najavio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, no ako se pita šefa novoosnovanog HDZ-ovog Odbora za poljoprivredu i predstojnika Zavoda za agroekonomiku Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Krunoslava Zmaića, Hrvatska prije svega mora poraditi na hidromelioraciji.

'To znači ne samo dovod, nego i odvod vode. U Hrvatskoj imamo više od 45 tisuća hektara pogodnih za navodnjavanje, a navodnjavamo samo 18 tisuća hektara. Iako se do sad nije iznašlo sredstava za povećanje navodnjavanih površina, moglo se kroz EU fondove. Generalno gledajući, nude se sporadična rješenja problema i traže se parcijalna rješenja', kaže Zmaić, dodajući da je od 2000. već isplaćeno više od pet milijardi kuna za štete od suše, što je pet puta više o cijene projekta navodnjavanja.

Među idejama koje su se spominjale protekli tjedan u razgovorima o suši je i ona o osnivanju osiguravajućeg fonda za nepogode, no Čobanković takvu ideju odbacuje jer, kako kaže, 'nitko neće osiguravati od toplotnih udara i suša'. Zmaiću je ideja u teoriji prihvatljiva. 'Za naknadu sveukupnih šteta, tih novaca nema. Pitanje je i koliko će takav fond pomoći u budućnosti, ali ideja se treba podržati', zaključuje Zmaić