'Danas smo se okupili na ovome polju gdje je nakon završetka Drugog svjetskog rata prije 70 godina započela bleiburška tragedija hrvatskoga naroda, taj zločin protiv čovječnosti što ga je sustavno izvršila jugoslavenska vojska pod znakom crvene zvijezde petokrake', kazao je Bozanić u svojoj homiliji pred, kako navode organizatori, 25.000 do 30.000 ljudi. Bozanić je kazao da je na ovom polju počeo križni put koji je nastavljen u kolonama smrti u neistraženim jamama i logorima, a sve bez svjedoka, sudova i presuda s ciljem da se žrtvama zatre svaki spomen i trag groba.

Kardinal je podsjetio da je 1945., za razliku od zapadne Europe u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama srednje i istočne Europe došlo do zamjene jedne totalitarističke vlasti drugom te da je dotadašnji nacifašizam zamijenio komunizam.

'Za nas je osvajanje vlasti od komunističkog totalitarnog sustava značilo novi početak progona, zatvora i ubijanja nevinih ljudi; tu su jame i fojbe te već poznate i još nepoznate i neistražene masovne grobnice i grobišta', kazao je kardinal.

Kardinal se u tom kontekstu osvrnuo na riječi pape Ivana Pavla II. u Mariji Bistrici u listopadu 1998. godine kada je kazao da je 20. stoljeće bilo obilježeno trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.

Izrazio je također žaljenje što se u našoj domovini posebno zadnjih godina ponovno žele oživjeti sukobi i stare ideološke podjele za koje se vjerovalo da su dijelom prevladane.

'Raspiruje se mržnja, nameće se netrpeljivost i isključivost i nekima kao da je stalo produbljivati neistine ne bi li se produljili sukob i nasilje iz vremena totalitarizma. Po njegovim riječima, nasuprot domoljubnom antifašističkom otporu iz Drugoga svjetskog rata danas se pojavljuje neka nova ideologija antifašizma koju ne nalazimo u suvremenosti drugih europskih zemalja'.

'Izmišljanje neke fašizacije Hrvatske hrani tu ideologiju.... ne dopuštajući da hrvatsko društvo raste u slobodi, zajedništvu i suživotu. Za suvremen, miran i skladan razvoj hrvatskog društva potreban je odmak i otklon od ideologija zla 20. stoljeća', rekao je kardinal.

Pozvao je prisutne da ne dopuste ni da sjeme novih ideologija antifašizma i antikomunizma unosi nove-stare podjele u našu svakidašnjicu. Govoreći specifično o bleiburškoj tragediji izrazio je žaljenje što se još nije došlo do potpunije istine o svim žrtvama rata i poraća i zapitao se bojimo li se istine i vladaju li u Hrvatskoj snage koje ne žele da istina dođe na vidjelo.

'Kako inače objasniti nemar državnih institucija da se dođe do, koliko je moguće potpunije istine o svim žrtvama, da se ispitaju sve jame, masovne grobnice i stratišta te da ih se dolično označi bez obzira kojem narodu ili vjeroispovijesti pripadali, bez obzira na kojoj su strani ili bez strane pale, te da im se zagarantira principijelan pijetet'.

Još jednom je istaknuo da ne smijemo biti zarobljeni u ideološkim sukobima Drugoga svjetskog rata i sve prisutne na Bleiburgu pozvao da ovo polje gledaju vjerničkim srcem.

'Ovdje, gdje je smrt ostavila duboke tragove, pred nama je rječita poruka nade... S ovog polja obilježenog hrvatskim križevima naš je pogled uprt prema Kristovu križu i ispunjen nadom u Božje milosrđe', rekao je.

Na kraju homilije kardinal Bozanić spomenuo se kardinala Alojzija Stepinca i njegova snažnog poziva na opraštanje i pomirenje te citirao riječi svetog Ivana Pavla II. da 'oprostiti i pomiriti se, znači očistiti sjećanja od mržnje, zavade i želje za osvetom'. Ovdje, kako je rekao, nismo došli nošeni zlom, strahom i progonstvom i nismo vođeni političkim motivima.

'Danas se nismo došli vratiti u prošlost i ostati u njoj nego moliti za našu domovinu, djecu i mlade', zaključio je kardinal Bozanić.

U nastavku komemoracije molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti vodio je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović

Komemoracija na bleiburškom polju odvija se u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića.

Vijence u znak sjećanja su na bleiburškom polju su u nastavku komemoracije, među ostalima, položili u ime hrvatske predsjednice njezina posebna izaslanica Bruna Esih, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, branitelji iz Savske ceste, te predstavnici Hrvata iz RH, BiH i SAD-a.

Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.