Pritisak na njemačke političke stranke za što bržim sastavljanjem vlade raste, a nakon Europske komisije u srijedu su i vodeći predstavnici njemačkog gospodarstva ukazali na potrebu što bržeg formiranja učinkovite vlade u Njemačkoj, čije bi se formiranje po nekim procjenama moglo oduljiti i do siječnja iduće godine
'Mi nemamo mnogo vremena. Svaki dan je sve skuplji, a posvuda čekaju obveze koje se moraju izvršiti, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu', rekao je predsjednik Saveza njemačkih industrijalaca (BDI) Ulrich Grillo na jednom skupu u Duesseldorfu.
On je upozorio na potrebu što bržeg dogovora oko budućnosti opskrbe energentima kao i općenito na potrebu stvaranja povoljne klime za strane ulagače. Njemačko gospodarstvo od nove vlade očekuje i daljnju potporu zajedničkoj europskoj valuti. 'Mi trebamo euro', zaključio je Grillo.
Pritisak na vodeće njemačke političare stiže i iz Bruxellesa. Povjerenik Europske komisije za proračun Janusz Lewandowski istaknuo je, u razgovoru za njemački gospodarski dnevnik 'Handelsblatt' od srijede, kako Njemačka u Europi mora predstavljati 'stabilnost i predvidljivost'.
'Zato se nadamo da će se uskoro formirati stabilna vlada u Njemačkoj', rekao je Lewandowski, koji je istodobno ukazao i na važnost Njemačke kao stabilizacijskog čimbenika kad je u pitanju potpora zajedničkoj valuti euru.
Vodeće njemačke političke stranke, demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), najavile su da će prve pripremne razgovore o eventualnom formiranju koalicije započeti u petak. SPD je prije toga na manjoj stranačkoj konvenciji donio odluku o početku pregovora, ali i zaključak da će konačnu odluku o mogućem formiranju koalicije, nakon što bude poznat sadržaj koalicijskog ugovora, donijeti stranačka baza glasovanjem. To bi se moglo dogoditi sredinom listopada na glavnoj stanačkoj konvenciji u Leipzigu.
Glavna tajnica SPD-a Andrea Nahles najavila je da bi koalicijski pregovori mogli biti teški te da bi se mogli odužiti do početka sljedeće godine.
Promatrači ocjenjuju da bi se najžešće rasprave tijekom koalicijskih pregovora mogle voditi oko porezne politike. SPD je u svojoj predizbornoj kampanji najavio podizanje poreza za bogatije, čime bi se financirali socijalni projekti, dok Unija CDU/CSU striktno odbacuje povećanje poreza.
Osim s SPD-om, Unija CDU/CSU bi mogla sklopiti koaliciju i sa strankom Zeleni, a kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel je najavila kako će sljedećeg tjedna također pozvati i Zelene na razgovore kako bi se utvrdilo postoje li realni temelji za koalicijske pregovore. Koaliciji sa Zelenima se protivi Kršćansko-socijalna unija (CSU), manji partner u demokršćanskoj uniji, ali i unutar same stranke Zelenih postoje velike dvojbe oko koaliranja s demokršćanima na saveznoj razini.
CDU i Zeleni su do sada koalirali na razini savezne pokrajine, dok se tzv. 'velika koalicija' između Unije CDU/CSU i SPD već nekoliko puta nalazila na čelu zemlje, posljednji put između 2005. i 2009. godine.
Unija CDU/CSU je posljednje četiri godine vladala u koaliciji s Liberalno-demokratskom strankom (FDP), koja međutim nije uspjela preći izborni prag pa se sljedeće četiri godine neće nalaziti u Bundestagu.
Na parlamentarnim izborima 22. rujna Unija CDU/CSU osvojila je 41,5 posto glasova, SPD 25,7 posto, FDP 4,8 posto, stranka Ljevica 8,6 posto te Zeleni 8,4 posto glasova.
Prema njemačkom ustavu, konstituirajuća sjednica Bundestaga mora se održati najkasnije mjesec dana od održavanja parlamentarnih izbora, što znači 22. listopada.
