Stranka dugogodišnjeg vojvođanskog političara Nenada Čanka u priopćenju ukazuje na to da je, temeljem članka 79. Ustava Srbije, Vojvodina svojim Statutom osim srpskog jezika i ćiriličkog pisma, u službenu uporabu uvela i mađarski, slovački, hrvatski, rumunjski i rusinski jezika i njihova pisma. Istodobno, LSV podsjeća da je Skupština Vojvodine, u vrijeme predsjedanja Nenada Čanka, još 2002. godine usvojila odluku da je i hrvatski jezik u službenoj uporabi u radu Skupštine AP Vojvodine, ali da se "ustavne norme Republike Srbije i Statutom Vojvodine predviđena prava ne poštuju u cijelosti". Nezadovoljstvo statusom hrvatskog jezika u Vojvodini istaknula je i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Srbiji Jasna Vojnić, podsjeća LSV.

Predsjednica HNV-a zatražila je u petak od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića proglašenje hrvatskog jezika službenim na cijelom teritoriju Vojvodine, u gradu Somboru, te u općinama Apatin i Bač, objavljeno je petak na portalu HNV-a.

Čelnica HNV-a pozvala se na odluku grada Subotice kojom je u četvrtak pokrenut postupak uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu, premda zajednica Bunjevaca ne-Hrvata ne broji više od 15 posto ukupnoga stanovništva te sredine, niti je to standardizirani jezik, na što je upozoravalo vodstvo hrvatske manjine.

"Pitanje službene uporabe hrvatskog jezika ne smije se svoditi samo na lokalno pitanje u pojedinim gradovima ili općinama, već je potrebno u potpunosti provesti odluke Skupštine Vojvodine i omogućiti službenu uporabu hrvatskog jezika na cijelom teritoriju AP Vojvodina", naglašava u priopćenju LSV. Ta vojvođanska stranka drži da su "nacionalističke snage na prostorima bivše Jugoslavije i dalje veoma snažne" i da "pokušavaju ustanoviti praksu postojanja naroda prvog, drugog ili trećeg reda".

"Baš iz tog razloga potrebno je snažno inzistirati na provođenju Ustava i drugih pravnih akata koji osnažuju položaj pripadnika nacionalnih zajednica", poručio je u priopćenju LSV.