Ukrajinska vojska do sada je imala ključnu podršku američkih obavještajnih službi, koje su pružale pravodobne informacije o ruskim vojnim aktivnostima.

'Sjedinjene Američke Države su nadzirale lansiranja ruskih projektila, kretanja trupa i druge ključne operacije. Bez tih informacija, ukrajinske postrojbe postaju laka meta, a precizni udari na ruske ciljeve gotovo su nemogući', objašnjava Pero Kovačević u HRT-ovoj emisiji 'Studio 4.'

Ukrajina ne može još dugo bez pomoći

Prema njegovim procjenama, bez američke pomoći ukrajinska obrana može izdržati najviše dva mjeseca.

'Ukrajina još uvijek ima određene zalihe streljiva i opreme, ali bez obavještajne podrške i daljnje opskrbe, situacija će se ubrzo pogoršati. Ova odluka Trumpove administracije jasna je poruka Zelenskom da je vrijeme za pregovore', zaključio je Kovačević.

Uz logističke i obavještajne probleme, Ukrajina se suočava i s unutarnjim izazovima. Moral vojnika na iznimno je niskoj razini, a sve su češći slučajevi dezertiranja.

'Imamo situaciju u kojoj mladi, nedovoljno obučeni vojnici bivaju prisilno mobilizirani i odmah poslani na prve crte obrane. A za učinkovitu vojnu obuku potrebno je najmanje četiri mjeseca intenzivne pripreme', upozorio je Kovačević.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je blokirana isporuka vojne opreme koja je bila u tranzitu prema Ukrajini.

'Američka vojska bila je ključni posrednik u distribuciji vojne pomoći Ukrajini, uključujući i isporuke iz drugih zapadnih zemalja. Trenutačno su sve isporuke u tranzitu, uključujući one iz SAD-a i EU-a, blokirane u skladištima u Poljskoj. Europske zemlje, poput Francuske i Velike Britanije, nemaju logističke kapacitete za dostavu vojne pomoći kakve su imale američke snage', istaknuo je Kovačević.

'Trump je išao na ruku Putinu'

Odluka američkog predsjednika dolazi u skladu s njegovom izbornom strategijom, koja uključuje prekid svih velikih vojnih angažmana SAD-a.

'Trump je jasno rekao da mu je cilj zaustaviti rat u Ukrajini i Gazi. Sada, kad su Ukrajinci ostavljeni bez američke pomoći, pritisak na Zelenskog je ogroman. I ne samo to, Trump je ovim odlukama izravno išao na ruku Putinu', kaže Kovačević.

Zelenski je, prema informacijama koje su procurile u javnost, ubrzo nakon objave američkih odluka poslao pismo u kojem izražava spremnost za pregovore.

'Bez obzira na to što ga neki nazivaju državnikom koji se suprotstavio Trumpu, realnost je da je Kijev sada prisiljen na traženje izlazne strategije', dodao je vojni analitičar.

EU uviđa važnost jačanja vojne industrije

Dok Trumpova administracija prekida pomoć Ukrajini, postavlja se pitanje može li Europska unija preuzeti vodeću ulogu u opskrbi Kijeva.

'Trump i njegova administracija ne kontaktiraju s čelnicima EU-a, nego samo s Velikom Britanijom, Francuskom, Poljskom i Italijom. Američki predsjednik je još u izbornoj kampanji izjavio da je EU globalistička tvorevina, što jasno pokazuje njegov stav prema europskim institucijama', rekao je Kovačević.

I dok se u Bruxellesu razgovara o jačanju europske vojne industrije, pitanje je može li to nadomjestiti gubitak američke potpore.

'Europske države dugo su zanemarivale vojnu industriju. Tek sada, kad se suočavaju s realnim prijetnjama, počinju ozbiljno razmatrati ulaganja u vojsku. No, pitanje je je li već prekasno', zaključio je Kovačević.