Na skupu priređenu u povodu Dana Vojske Srbije Tadić je kazao da Vojvodina kao regija ima 'nedvosmisleni europski, ali prije svega srpski karakter'. Zatražio je da se 'ispolitizirana nadvikivanja' o vojvođanskom statutu pretvore u utemeljenu i demokratsku raspravu.

Taj je statut proteklih tjedana privukao veliku pozornost u srpskoj stručnoj i političkoj javnosti, osobito kad se se njegovu donošenju u srbijanskom parlamentu usprotivila Srpska pravoslavna crkva (SPC). SPC je u tom povodu 6. veljače uputio pismo predsjedniku Tadiću, premijeru Mirku Cvetkoviću te predsjednici parlamenta Slavici Đukić-Dejanović.

U pismu je SPC izrazio zabrinutost zbog prihvaćanja vojvođanskog statuta, ocijenivši da se njime Vojvodini 'dodjeljuju određeni oblici državnosti'.

Prijedlog statuta u vojvođanskoj skupštini prihvaćen je 15. listopada 2008., kada je za njega glasovalo 89 zastupnika vladajuće koalicije predvođene Demokratskom strankom Borisa Tadića. Protiv statuta glasovao je 21 zastupnik Srpske radikalne stranke te Demokratske stranke Srbije bivšeg premijera Vojislava Koštunice, koji su tu inicijativu doživjeli kao početak stvaranja neovisne države Vojvodine.

Protivnici vojvođanskog statuta svoje stajalište objašnjavaju tvrdnjama da se njime izlazi iz ustavnog okvira te da se Vojvodini daju ovlasti federalne jedinice, a to vide u prijedlogu da Vojvodina dobije glavni grad, vladu umjesto Izvršnog vijeća te mogućnost da otvori svoje predstavništvo u Bruxellesu i osnuje vojvođansku akademiju znanosti i umjetnosti.

Zagovornici statuta naglašavaju da taj dokument ni u jednom dijelu ne izlazi iz ustavnog okvira te da sve mogućnosti koje u njemu stoje proizilaze iz srbijanskog ustava.

Prijedlog statuta bi se, po najavi srbijanskoga ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića, uskoro mogao naći pred zastupnicima u srbijanskom parlamentu nakon što završi izrada zakona koji će odrediti nadležnosti i razgraničiti ovlasti Srbije i Autonomne Pokrajine Vojvodine.