Udruge posvećene ljudskim pravima izbjeglica usprotivile su se u srijedu najaviljenom vraćanju izbjeglica iz Austrije u Hrvatsku, ocjenjujući kako je to nedopustiva proizvoljna primjena pravnih mehanizama nauštrb ljudskog dostojanstva
Iz austrijske organizacije Interkulturelles Zentrum i hrvatske Inicijative Dobrodošli! napominju da se radi o vraćanju 1.700 sirijskih, iračkih i afganistanskih izbjeglica koje su u Austriju došle putem tzv. Balkanske izbjegličke rute, te ističu kako je u Hrvatskoj izostala bilo kakva službena reakcija na najavu njihova dolaska, a kamoli plan prihvata, zbrinjavanja i integracije tih ljudi, iako su od najave povratka prošla dva tjedna.
Hrvatskoj stoji na raspolaganju opcija odbijanja prihvata tih ljudi, međutim, postavlja se pitanje legitimiteta i legaliteta vraćanja i prihvata, odnosno odbijanja prihvata ljudi, ali i odgovornosti Austrije za takva postupanja, kaže se u priopćenju dvaju udruga.
Vraćanje će se navodno provoditi temeljem ponovnog uspostavljanje Dublinske uredbe, no krajnje je upitan legitimitet vraćanja ljudi iz država članica u kojoj su boravili više mjeseci, u Hrvatsku u kojoj su neki od njih proveli svega nekoliko sati u tranzitu. Time je već ionako iznimno traumatiziranim ljudima zaustavljen proces integracije, a od njih se zahtijeva ponovno upoznavanje s novom kulturom, sustavom i pravima i obvezama, stoji u priopćenju.
Također su upitni kriteriji po kojima se određuje koji će ljudi biti vraćeni, te se postavlja pitanje kako će ta vraćanja rezultirati na međusobne odnose država članica.
Udruge podsjećaju da je upravljanje tzv. Balkanskom izbjegličkom rutom obilježeno 'radikalnim političkim zaokretima i krajnjom pravnom nesigurnošću'. Ruta se uspostavila kako bi izbjeglice koje su očajnički trebale sigurnost i zaštitu mogle dospjeti do Austrije i Njemačke, koja je službeno provodila politike dobrodošlice i solidarnosti.
Čin propuštanja ljudi do tih država članica zaobilazio je i derogirao postojeće pravne mehanizme EU, prvenstveno Dublinsku uredbu prema kojoj odgovornost za procesuiranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu uglavnom ne bi ležala na tim državama članicama, kaže se i napominje da su se derogacije odvijale uglavnom političkim mehanizmima, a ne u zakonom propisanoj proceduri.
Interkulturelles Zentrum i Inicijativa Dobrodošli! naglašavaju da su politike dobrodošlice postojale sve restriktivnije i transformirale se u politike zatvorenih vrata, a najavom vraćanja izbjeglica iz Austrije u Hrvatsku postavlja se pitanje jesu li te politike zaista ikada i bile politike dobrodošlice.
