Hripavac, visokozarazna bolest dišnog sustava koja može biti fatalna za dojenčad, vratio se u Dalmaciju. Deseci oboljelih, uglavnom djece, registrirani su u Splitu, u kojem je od srpnja hospitalizirano devetero novorođenčadi. Sva ta djeca su necijepljena, potvrdila je za tportal dr. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Zavod je danas, u osvit nove sezone zaraznih bolesti, objavio upozorenje građanima o mogućim kobnim posljedicama hripavca. Ujedno je ukazao na porast broja hospitaliziranih pacijenata oboljelih od covida. U splitskoj bolnici trenutno ih je dvadesetak, od kojih su dvoje na intenzivnoj skrbi. Situacija je pod kontrolom, između ostalog i zato što KBC Split sada ima na raspolaganju antivirusni lijek protiv težeg razvoja bolesti, što osobito pogađa necijepljene pacijente.
Istodobno, na prvoj liniji borbe protiv bolesti, u narodu poznate i kao magareći kašalj ili kukurikavac, sada su se našli najmanji pacijenti. Izravna je to posljedica odluke njihovih roditelja da svoje potomke neće cijepiti.
Obiteljski kontakti
'Od srpnja smo imali devetero hospitalizirane dojenčadi, dakle djece u dobi do sedam mjeseci, a jučer je i zadnje oboljelo dijete izašlo iz bolnice', otkriva dr. Karin, dodajući da je zaraza došla obiteljskim kontaktima. To znači da su stariji članovi obitelji prenijeli bakteriju najmlađima i najranjivijima.
vezane vijesti
'Ta su djeca dobila infekciju zato što nisu bila cijepljena. Procijepljenost bi među djecom trebala biti veća od 95 posto, a u našoj županiji je ispod 86 posto. Upozoravamo roditelje da na vrijeme trebaju cijepiti djecu kako se bolest ne bi širila. Važno je zaštititi dojenčad jer kod njih klinička slika može biti vrlo loša, mogu imati veće posljedice, nekad čak i sa smrtnim ishodom', napominje dr. Karin.
Glavni simptom hripavca je kašalj. Nema povišene temperature, a kašalj je u početku blag, uz moguće druge simptome kao što su curenje nosa i suzenje očiju. Nakon osam, devet dana krenu izraženiji simptomi. Za bolest je karakteristično to da se između jakih napadaja kašlja snažno i glasno udiše zrak, uz zvuk koji podsjeća na glasanje magarca ili kukurikanje.
'Uz neprekidan kašalj, dijete zbog nedostatka zraka može poplavjeti, pocrvenjeti, glasno i snažno hvatati zrak i to izgleda vrlo dramatično. Može se dogoditi da dobije konvulzije, sekundarnu upalu pluća od nakupljanja sluzi u plućima, kao i encefalitis. Već zbog mogućnosti smrtnog ishoda roditelji trebaju cijepiti svoju djecu. U pitanju je obavezno i redovno cijepljenje, nemamo prijava većih nuspojava, a treba uvijek gledati što je veća korist - nema te nuspojave koja bi priječila da se dijete zaštiti od mogućih posljedica hripavca', kaže dr. Karin.
Ravnateljica konstatira da je riječ o cjepivu koje se koristi u cijeloj Europi i ostatku svijeta, a u primjeni je već desetljećima.
'Razlika u odnosu na cjepivo koje su primile naše generacije samo je u tome što sada ima još manje antigena, a to znači i manje nuspojava. Jednostavno, dosad ovdje nismo imali hripavac jer smo se redovno cijepili, ali posljednjih godina opada procijepljenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Je li to zbog stanja uma i duha, to ne znam', ističe dr. Karin, dodajući da je procijepljenost na sjeveru zemlje veća od 95 posto.
Cijepljenje protiv hripavca u EU
Cjepivo protiv hripavca obično se daje u kombinaciji s cjepivima protiv difterije i tetanusa, a često u kombinaciji i s cjepivima protiv dječje paralize, hemofilusa influence i hepatitisa B. Prva terapija od dvije do tri doze obično se daje u dobi od dva do 12 mjeseci, u skladu s nacionalnim rasporedom cijepljenja. Treću ili četvrtu dozu preporučuje se dati u dobi od 11 do 24 mjeseca, nakon čega slijedi još jedna doza u dobi između tri i sedam godina.
U nekim državama EU-a preporučuje se docjepljivanje adolescenata, odraslih i/ili trudnica. Cijepljenjem trudnica privremeno se štiti i novorođenče. U nekim se zemljama preporučuje i docjepljivanje nezaštićenih žena ubrzo nakon poroda kako bi se smanjio rizik od prijenosa bolesti na novorođenče.
Komentirala je i višegodišnju nisku procijepljenost protiv ospica, osobito u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj dolazi i do epidemije.
Pad procijepljenosti
'Danas razgovaramo o hripavcu, a nažalost, bojim se da ćemo za koji mjesec govoriti i o morbilama (ospicama). Problem je u tome što nam opada procijepljenost i u predškolskoj, pedijatrijskoj dobi, a ako se nastavi ovaj trend, sigurno ćemo imati povremene epidemije jer one inače ciklički dolaze svakih nekoliko godina, a u uvjetima niže procijepljenosti puno češće nego inače', upozorava dr. Karin.
Na pitanje je li stanje uma antivaksera dijelom posljedica i pandemije covida, kaže da je strah od nuspojava sigurno jedan od razloga zbog kojih roditelji manje cijepe svoju djecu.
'Moram nešto tu reći: neprovjerene i nestručne informacije koje roditelji konzumiraju na internetu, to je najveće zlo koje nam se dogodilo. Mislim da je ovo upravo posljedica svega toga, jer oni se ne informiraju na stranicama koje su stručne, znanstveno utemeljene kao evidence-based medicine, nego guglaju što objavljuju te neke grupe. Kao što je u stara vremena Andrija Štampar ulazio među narod i prosvjećivao pučanstvo, danas mediji imaju jako važnu ulogu da informiraju građane i upozore ih na sve moguće posljedice njihovih zdravstvenih odluka', zaključila je dr. Karin.
