Prema procjenama sugovornika Nove TV u Vladi, operacija otkupa dionica Ine od MOL-a mogla bi koštati više milijardi eura. Najavljujući vraćanje Ine u vlasništvo Republike Hrvatske, premijer Andrej Plenković otkrio je tek da se kupnjom MOL-ovih dionica neće povećavati javni dug i da će cijeli model biti financijski održiv. Ranije se spominjala ideja da bi se to moglo izvesti preko tvrtki koje kontrolira država. No za koji će se model odlučiti Plenković, vidjet će se tek u narednim danima
Predsjednik HNS-a, bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, podržava odluku Vlade da krene u postupak otkupa dionica Ine od MOL-a. 'Apsolutno podržavam ovu odluku. Ja sam i ranije rekao MOL-u: 'Ljudi, najbolje da mi otkupimo dionice od vas'. To sam rekao 2014. dok sam bio ministar. I danas kao opozicija dajem podršku Vladi što ide u ovom smjeru', rekao je za N1 televiziju.
Prema njegovoj prosudbi, postoji više modela za taj otkup. 'Postoje različiti načini financiranja takve akvizicije. Ne treba ga ni predstavljati jer Ina je dioničko društvo na burzi. S oprezom treba komunicirati. Bilo koja riječ viškamože se direktno reflektirati na burzii krše se zakoni. Postoje sigurno modeli i koji ne idu u javni dug. Vlada je sada vrlo odgovorno postupila s ovih nekoliko rečenica. Ne treba komunicirati dalje nego krenuti u postupak', naglasio je.
'Najveća vrijednost Ine bila je u rezervama, u proizvodnji nafte i plina. Ali sada su te vrijednosti daleko manje', dodao je rekavši kako ne može procijeniti sadašnju vrijednost dionice Ine.
Štern: Osnovni kapital u HEP-u
Naftni stručnjak Davor Štern podsjeća da je još prije ljeta predlagao da HEP bude taj koji će izdvojiti osnovni kapital za otkup dionica Ine, a da se ostatak namakne kreditima koji, kaže, nikad nisu bili povoljniji. 'Jedan dio koji bi mogao biti apsolutno neutralan za javni dug su mirovinski fondovi koji raspolažu s dovoljnim sredstvima', kaže Štern.
Ivan Vrdoljak smatra da je odluka arbitražnog suda u Ženevi jako loša vijest. 'Treba se pojasniti hrvatskoj javnosti što se dogodilo oko tih ugovora. Jedini logičan potez Vlade je bio odmah reagirati', komentirao je Vrdoljak odluku arbitražnog suda da ne poništi ugovore iz 2009. jer nije dokazano da su rezultat korupcije tijekom MOL-ovog preuzimanja Iinih dionica.
'Na početku arbitraže bila je jedna presuda, koja je kasnije ukinuta odlukom Ustavnog suda, a šteta može biti odgovor na arbitražni postupak u Washingtonu. Imamo jedno vrlo otvoreno pitanje u Washingtonu', rekao je Vrdoljak.
Spor pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu pokrenuo je 2013. MOL protiv Hrvatske zbog 'kršenja obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj'. MOL smatra da hrvatska Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka na koje se obvezala 2009. godine i da je zbog toga pretrpio štetu od najmanje dvije milijarde kuna. Država se tada obvezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina i otkupljivati cjelokupnu Ininu domaću proizvodnju plina po tržišnim cijenama, u razdoblju od 15 godina.
Hrvatska Vlada je nakon toga pokrenula spor protiv MOL-a na arabitražnom sudu komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi, koji je sad izgubila.
