Na presudu zagrebačkoga županijskog suda iz ožujka ove godine kojom je, uz zatvorsku kaznu, određeno da se Zagorcu oduzme imovina vrijedna 39,4 milijuna kuna, koliko su vrijedili ukradeni dragulji, žalili su se i obrana i odvjetništvo.

Zagorčev branitelj Zvonimir Hodak od vrhovnog suda traži preinaku prvostupanjske presude i oslobađanje Zagorca ili ukidanje presude i ponavljanje suđenja. U prizivu upozorava na bitne povrjede kaznenog postupka i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

Tvrdi kako je jedna od ključnih svjedokinja Snježana Šiprak na sudu lagala i pritom navodi njezin iskaz iz listopada 2006. u državnome odvjetništvu kad je, u slučaju otmice Zagorčeva sina, izjavila da je radi osobne sigurnosti dio dokumentacije o trgovini oružjem dala na uvid i čuvanje Ivi Pukaniću, u kojega ima povjerenje. No na sudskom ročištu lani u prosincu ona je, pak, izjavila da nikad nije dokumentaciju iz MORH-a predala Pukaniću, niti je to igdje izjavila.

Obrana zaključuje da je Šiprak o istoj stvari dala dva potpuno različita iskaza te da joj sud nije trebao 'pokloniti vjeru'. U žalbi se također zaključuje da se iskazi svjedoka Šiprak, Hrvoja Petrača i Terezije Barbarić u bitnim stvarima ne podudaraju, primjerice u kojoj je sobi bio sef, jesu li u njemu bile dvije ili jedna torba i koje su boje bili dragulji.

Obrana smatra da je pogrješna i kvalifikacija kaznenog djela, to jest da nije riječ o zloporabi položaja i ovlasti te da je za moguća druga djela već nastupila i zastara. Odvjetništvo, pak, od vrhovnog suda traži veću kaznu. Za kazneno djelo za koje je Zagorec osuđen moguća je kazna od jedne do deset godina.

Iako nije bilo metarijalnih dokaza o postojanju dragulja, zagrebački županijski sud je Zagorca osudio na temelju svjedočenja njegova bivšeg prijatelja i poslovnog partnera Hrvoja Petrača, bivše tajnice Šiprak i Terezije Barbarić, djelatnice Privredne banke i Ministarstva financija zadužene za isplatu gotovine kojom su Zagorec i suradnici nabavljali oružje za Hrvatsku vojsku.

Sud nije prihvatio tvrdnju obrane da je riječ o uroti koja je išla preko visokih državnih struktura, medija i organiziranog kriminala te da su svjedoci lažno svjedočili. Obrana je, naime, tvrdila da su dvije svjedokinje lagale jer mrze Zagorca - jedna jer ju je navodno ostavio bez posla, a druga jer joj nije plaćao liječenje. No sud je ustvrdio da te dvije stvari nisu dovoljan motiv da bi lažno svjedočile.

Nekad najodlikovaniji hrvatski general pravomoćnu odluku čeka u pritvoru zagrebačkog zatvora u Remetincu, a uskoro ga očekuje i ponovljeno suđenje za slučaj nezakonite obnove vikendice bivšeg potpredsjednika zagrebačke Gradske skupštine Antuna Šporera.

Optužnica za Šporerovu vikendicu podignuta je još 2002., kad je i počelo suđenje, no u međuvremenu je predmet prošao kroz ruke četvero sudaca, a glavna je rasprava stalno počinjala iznova. Zadnji pokušaj novog početka suđenja bio je u siječnju 2007.