U tom kontekstu, Barack Obama pozvao je izraelsku i palestinsku stranu da ponovno započnu pregovore, i to prije rujna, kada završava moratorij na izgradnju novih naselja u Gazi. Benjamin Netanyahu je pak izjavio da je vrijeme za početak izravnih pregovora s Palestincima.

Radi se o prvom sastanku između predstavnika SAD-a i Izraela nakon eskalacije napetosti zbog napada izraelskih snaga 31. svibnja na turske brodove, koji su vozili humanitarnu pomoć za Gazu, pri čemu je ubijeno devet turskih mirovnih aktivista.

Čelnici su potvrdili jake veze između SAD-a i Izraela i odbili insinuacije da postoje pukotine u odnosima dviju zemalja. Obama je rekao da su ti odnosi vrlo dobri i čvrsti.

Ublažavanje blokade Gaze

Nakon nasilnog upada izraelskih specijalaca na konvoj, što je međunarodna zajednica oštro osudila, blokada Gaze pretvorila se u vruće pitanje u odnosima SAD-a i Izraela.

Izrael je najavio ublažavanje blokade što je Obama pozdravio. Američki predsjednik dodao je da već postoje konkretni koraci Izraela da u pojasu Gaze počne rasti povjerenje. 'Ako se tako nastavi, Palestinci će uvidjeti što je moguće postići mirom, a što retorika nasilja i samo nasilje ne mogu donijeti', rekao je Obama.

Netanyahu je pak kazao kako misli da postoje riješenja koje Izrael može prihvatiti, ali da se to postigne Palestinci moraju pokazati volju za pregorima.

'Uz pomoć predsjednika Obame, predsjednik Abbas i ja moramo započeti direktan dijalog da bismo postigli politički sporazum koji će nas odvesti prema miru, prosperitetu i sigurnosti’, kazao je izraelski premijer.

Promjena odnosa

Da su se odnosi promijenili i da je klima povoljnija, govori podatak da su se Obama i Netanyahu zajedno pojavili pred novinarima, jer nakon prethodnog sastanka novinari nisu uspjeli dobiti ni službenu fotografiju susreta.

To bi moglo značiti da Obama misli kako su u ovoj fazi svrsishodnija bliskost i dijalog umjesto krutost i teških poruka kakve je Washington do sada slao izraelskoj strani. Čini se također kako Obamina administracija ne pristaje na tvrde stavove međunarodne zajednice koja i dalje zahtijeva nezavisnu istragu o napadu na turski konvoj, što Izrael odbija, a što bi moglo prerasti u razlog najavljene mogućnosti prekida odnosa između Turske i Izraela.

Obama je inače bio dosta kritiziran od židovskog lobija u SAD-u koji je tvrdio da je njegova administracija hladna prema Izraelu kao da se radi o odnosima sa Sjevernom Korejom ili Iranom!

Izraelska grupa za obranu ljudskih prava B'tselem uoči susreta Obame i Netanyahua objavila je da židovska naselja u Cisjordaniji de facto kontroliraju 40 posto teritorija unatoč službenim podacima koji govore da je riječ o samo jedan posto teritorija.

Ta i druge grupe misle da je namjera izraelske vlade, naročito nacionalista u religioznih fundamentalista, povisiti broj židovskih naseljenika od 300.000 na pola milijuna, bez da se broje naselja u istočnom Jeruzalemu.