Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je uoči sastanka s kosovskim dužnosnicima u Washingtonu da u Bijelu kuću ne ide s bijelom zastavom te ne zna što će SAD ponuditi, no zna da Bruxelles traži od Srbije prestanak protivljenja članstva Kosova u UN-u
Vučić ne može naslutiti što predlaže Bijela kuće za Kosovo, no drukčije je kad je riječ o Europskoj uniji, rekao je u intervjuu za beogradske 'Večernje novosti' uoči sastanka u Washingtonu 27. lipnja.
'Mislim da je njihova (EU) ideja sada da nam kažu neka se mi ne protivimo članstvu Kosova u UN, ali ne znaju što da nam ponude. Dakle, da ne moramo formalno priznati Kosovo, ali neka se ne protivimo tome da dobiju stolac u UN', rekao je.
Vučić očekuje od Europe poruku Srbiji da će postati članicom Unije 'za nekoliko godina'. 'I onda nismo u lakoj situaciji, ali to nije dovoljno. Srbiji mora biti ponuđeno mnogo više', ocijenio je Vučić.
Sastanak u Bijeloj kući 27. lipnja s čelnicima Kosova bit će 'statusni pregovori' pod okriljem EU, rekao je.
Srbiji prethodi teško razdoblje
'Voljeli bismo tješnju suradnju između EU-a i Bijele kuće. Ne bismo imali ništa protiv toga da veleposlanik iz EU bude nazočan. Kada razgovaramo, mi pričamo i o europskom putu. Zatim ćemo pričati i s našim prijateljima, da vidimo što oni misle', rekao je Vučić.
Intervju s predsjednikom Srbije objavljen je u danu kada u Beograd u jednodnevni posjet stiže ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.
Analitičari se slažu da se Lavrovljev posjet Beogradu može promatrati s najmanje tri aspekta - kao potpora Vučiću i njegovim naprednjacima (SNS) uoči izborne šutnje za parlamentarne i lokalne izbore 21. lipnja, zatim kao poruka Moskve da stoji uz Beograd u pogledu rješavanja kosovskog pitanja te konačno globalna geopolitička poruka da se Rusija ne odriče svojih dugoročnih interesa na Balkanu.
Dijalog Beograda i Prištine u zastoju je više od godinu i po dana nakon uvođenja stopostotnih carinskih pristojbi na robu iz Srbije u znak odmazde za diplomatske kampanje Beograda koji je lobirao za povlačenje priznanja jednostrano proglašene neovisnosti Kosova te protiv prijema Kosova u međunarodne organizacije.
Poslije smjene vlade Albina Kurtija koja je odbila ukinuti pristojbe, nova vlada u Prištini, izabrana uz potporu SAD-a i glasove Srpske liste, ukinula je pristojbe i odustala od recipročnih mjera na uvoz robe iz Srbije, što je Beograd postavljao kao uvjet za nastavak dijaloga.
Sastanak u Bijeloj kući inicirao je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Kosovo Richard Grenell.
Upitan o izjavi predsjednika Kosova Hashima Thacija da je cilj sastanka u Bijeloj kući sporazum o obostranom priznanju, Vučić je podsjetio da je predsjednik SAD Donald Trump o tome u pismu njemu i Thaciju te to smatra mnogo važnijim.
'Ja ne mislim da će Amerika promijeniti svoj odnos, niti će to učiniti Njemačka i Francuska. Ali, da li ćemo se mi suglasiti i reći Thaciju 'bravo, sve ste dobili', sve što mogu da kažem je - neće to biti tako. Bit će teško i bit ćemo izloženi najtežim pritiscima. Bez obzira na to da li će se to događati u Bruxellesu ili u Bijeloj kući', upozorio je Vučić.
Očekuje teško razdoblje u kojem će Beograd morati voditi računa o potezanju konopa između SAD-a i EU-a.
'Morat ćemo biti fleksibilni, pronaći teme za razgovor, rješavati probleme naših ljudi s Kosova i Metohije, sačuvati naše nacionalne interese', rekao je.