'Meni je stalo i pomoći ću. Naći ćemo načina da, s opremom i svojim objektom koje imamo, olakšamo nekom privatniku koji bi tu uložio', rekao je Vučić, ustvrdivši kako će to uraditi zbog imena i ugleda Tanjuga.

'Gospodo, ako toliko volite, platite. Ali nemoj sutradan da mi tražiš veće plaće i mirovine. Tu vrstu socijalističkog samoupravnog licemjerstva koji postoji u našoj javnosti, to je takav bezobrazluk da jednostavno nemam riječi', prenijela je agencija Tanjug Vučićevu izjavu.

Ranije danas, direktorica Tanjuga Branka Dukić izjavila je kako za tu novinsku agenciju 'ima nade' jer joj je premijer Vučić u razgovoru obećao da će se 'naći neko rješenje'.

'Imala sam sastanak s premijerom, razgovarali smo o situaciji u kojoj smo se našli. Mi smo jučer već izvijestili javnost da je predsjednik vlade bio protiv gašenja Tanjuga. Premijer me jučer obavijestio da će naći neko rješenje', rekla je Đukić za komercijalnu provladinu televiziju Pink.

Istodobno, Vučić je ocijenio kako direktorica Tanjuga Branka Đukić nije širila 'licemjerstvo' i bila je veoma fer, ali nije želio govoriti 'o tehničkim stvarima' jer će to rješavati pravnici sukladno zakonu.

Vučić je neizravno optužio ministra kulture i informiranja da javnosti nije objasnio argumente i zakonske uvjete u slučaju gašenja agencije Tanjug, čemu se Vučić, po vlastitim tvrdnjama, jedini protivio, prenosi ova agencija.

Direkorica Tanjuga ocijenila je da se posljednjih nekoliko dana pojavilo 'mnogo točnih i polutočnih informacija, pa i dezinformacija u tisku', ali je uvjerena 'da su sve bile dobronamjerne' i 'izraz želje da se Tanjug ne zatvori'.

'Zahvalni smo svima koji poštuju naš rad, a posebno premijeru koji, kako sam razumjela, shvaća ulogu i značaj nacionalne novinske agencije', rekla je Đukić, ocijenivši da je agencija sa 170 stalno zaposlenih i 10 honorarnih suradnika 'profesionalno radila i bila značajan oslonac drugim medijima'.

Ministarstvo kulture i informiranja priopćilo je u srijedu vladinu odluku 'o pravnim posljedicama prestanka JP Novinska agencija Tanjug' slijedom zakona o informiranju i medijima koji predviđa da Zakon o javnom poduzeću Novinska agencija Tanjug prestaje važiti datumom potpisivanja kupoprodajnog ugovora, odnosno najkasnije 31. listopada 2015. godine.

Kako su u međuvremenu bila dva neuspjela pokušaja privatizacije Tanjuga, 31. listopada stekli su se zakonski uvjeti da srbijska nacionalna agencija formalno prestane postojati.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i infomiranja Saša Mirković odbacio je ranije danas kao netočne navode da će poslije gašenja Tanjuga početi raditi nova agencija pri srbijanskoj vladi, istaknuvši da su 'privatne agencije Beta i FoNet dovoljne za tržište Srbije'.

Novinska agencija Tanjug utemeljena je kao Telegrafska agencija nove Jugoslavije (TANJUG) 5. studenog 1943. godine u Jajcu, a prvi veliki profesionalni zadatak bio je izvijestiti domaću i svjetsku javnost o 2. zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) 29. studenog 1943., tijekom Drugog svjetskog rata.

Tanjug danas dnevno emitira oko 400 informacija iz unutarnje i vanjske politike, gospodarstva, društva, kulture i sporta iz Srbije i svijeta, ima vlastiti video, fono i foto servis, a surađuje s vodećim svjetskim agencijama, te kao članica Asocijacije balkanskih novinskih agencija (ABNA).

U arhivi Tanjuga pohranjeno je više od 3,5 milijuna foto-negativa i fotografija, te nekoliko milijuna tekstova i izvješća o najznačajnijim događajima u bivšoj Jugoslaviji, Srbiji i svijetu od Drugog svjetskog rata, odnosno od utemeljenja Tanjuga 5. studenog 1943. do danas.

Rok za privatizaciju 73 državna medija u Srbiji istekao je 1. studenog, a prodato ih je 36.