Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade ministrica je kazala kako se razmišlja o različitim modelima kako bi se osigurala neophodna opskrba na vlastitom tržištu.

"Hrvatska će učiniti sve što je potrebno da bi doprinijela prehrambenoj sigurnosti građana i da bi omogućila rad hrvatskim poljoprivrednicima i ribarima", kazala je, napominjući kako je Vlada na današnjoj sjednici donijela i programe pomoći poljoprivrednicima i ribarima kao i odluku o izvanrednoj nabavi strateških roba vrijednu 594,6 milijuna kuna.

Na pitanje novinara koje su to strateške robe kazala je kako je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice, te ulja i mlijeka.

Rekla je i kako su hrvatski poljoprivrednici dobro obavili jesensku sjetvu unatoč poteškoćama kojima su izloženi.

"Pripreme za proljetnu sjetvu su također tekle i teku dobro, a zajednički se pripremamo i za jesensku sjetvu. To je jamstvo da će Hrvatska imati dovoljne količine hrane", istaknula je.

No upozorila je i kako treba biti ozbiljan s obzirom na činjenicu da su Ukrajina i Rusija zajedno izvoznici više od četvrtine svjetske pšenice, gotovo 20 posto kukuruza i pola suncokretovog ulja.

Novinari su Vučković pitali i koliko toga proizvedemo sami, a koliko će nam trebati i što je garancija da ono što proizvedemo neće kupiti netko drugi.

Ministrica je kazala da je prošlogodišnja bilanca pšenice bila negdje oko 930 tisuća tona, a prema zadnjim podacima više od pola milijuna tona te pšenice je izvezeno, a oko 210 tisuća tona potrošeno.

Do iduće sjetve nam treba oko 150 tisuća tona, manji dio toga je slobodan na tržištu. No osiguravaju se i robne rezerve, a trgovački tijekovi iako nisu onakvi kavi su bili, zbog poremećaja u opskrbi, ipak i dalje teku, kazala je napominjući i kako je Hrvatska vrlo aktivna na međunarodnoj razini i predlaže niz mjera EK te vjeruje da će dio tih mjera biti usvojen.