'Kamatne stope na novčanom tržištu doveli smo na povijesno najniže razine, kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija također su na povijesnom minimumu, a unatoč pet godina recesije i kamatne su stope na kredite poduzećima blizu povijesnog minimuma. Cilj je nastaviti održavati takve uvjete niske inflacije, stabilnog tečaja i niskih kamatnih stopa, koliko god je to u dosegu monetarne politike', objašnjava guverner HNB-a Boris Vujčić u velikom godišnjem intervjuu časopisu Banka ciljeve monetarne politike.

Unatoč kamatama na povijesnom minimumu, Vujčić očekuje da će i dalje padati: 'Kamate su tržišna kategorija i njih ponajprije određuju ponuda i potražnja za novcem. Budući da je danas ponuda novca velika, a potražnja mala, može se očekivati snižavanje kamatne stope.'

Guverner je, naravno, svjestan da će statistika pokazati smanjenje kamate zahvaljujući smanjenju kreditiranja. Dodaje: 'Manja sklonost banaka prihvaćanju rizika također vodi u tom pravcu jer oni kojima banke hoće odobriti kredite nisu za njih spremni puno platiti.' N, kao reakciju na tu 'manju sklonost banaka' HNB je pripremio mjere smanjenja obvezne rezerve: 'Vjerujemo da će razlika između nulte kamate na nerizične plasmane i pozitivne kamate koju mogu ostvariti na kredite motivirati banke da jače aktiviraju svoja sredstva, što je u konačnici u njihovu interesu.'

Doduše, guverner Vujčić svjestan je da 'rast kredita nije nužan preduvjet za izlazak iz krize. Hrvatska je tijekom krize imala iznadprosječan rast kredita i znatno ispodprosječno kretanje gospodarske aktivnosti. Zapravo, istraživanja pokazuju da je tijekom krize kreditni rast zaostajuća varijabla, koja prati, a ne prethodi gospodarskom oporavku. Suprotno je tijekom ekonomske ekspanzije'. Stoga snažno podupire 'korištenje dijela strukturnih fondova za djelomičnu garanciju kredita malim i srednjim poduzećima. Takvo što bi značajno smanjilo rizičnost kredita malim i srednjim poduzećima koji imaju daleko najvišu stopu neotplaćivanja te je, sukladno tome, u nedostatku kvalitetnog kolaterala ili kapitala, sklonost banaka da ih kreditiraju najmanja. Ili su, zbog visoke rizičnosti takvih kredita, kamatne stope visoke'.

Naravno, kad je riječ o postojećim kreditima građanima, a koji mogu rasti jer im je – silom novog Zakona o potrošačkom kreditiranju - referentna kamatna stopa euribor, guverner podsjeća da je HNB upozoravao na neprimjerenost takvog zakonskog rješenja: 'Izgleda da, kao i 2005. kad sam upozoravao na rizike kredita u švicarskim francima, opet nije bilo dovoljno sluha za ta upozorenja.'

Guverner je istaknuo da se prognoze HNB-a od Vladinih prognoza za sljedeću godinu razlikuju osobito kad je riječ o investicijama: 'Nakon pet godina pada očekujemo da bi investicije 2014. mogle realno porasti za 3,5 posto što je, ovisno o deflatoru, otprilike dvostruko manje od Vladinih očekivanja o 7,5 posto nominalnog rasta.' Razlika je posljedica rizika koji proistječu iz načina na koji će se smanjivati proračunska potrošnja, zatim iz kapaciteta administracije da podupre investicije te iz kretanja gospodarske aktivnosti u inozemstvu.

Vujčić, ipak, zaključuje: 'Prvi put vidim stvarne pomake na strukturnim reformama koje su nužne da bi Hrvatska postala privlačnom za poslovanje. Vjerojatno je najvažniji Zakon o poticanju ulaganja, koji je stvarno poticajan i na temelju kojega je u Hrvatsku investirala TEVA, a 2014. će ga koristiti još nekoliko poduzeća za ulaganja. Usto je donesen Zakon o strateškim investicijama koji će, iako nije sustavno rješenje problema, ipak omogućiti ubrzavanje investicija koje se za njega kvalificiraju. Prva izmjena Zakona o radu i Zakon o gradnji adresiraju, iako nepotpuno, neuralgične točke poslovne klime u Hrvatskoj. Krenulo je restrukturiranje dijela javnih poduzeća i njihova privatizacija.

Još cijeli niz važnih reformi nije počeo, dijelom zbog nekompetencije, a dijelom stoga što su nepopularne i nije moguće za njih osigurati ni politički niti socijalni konsenzus. To je posao Vlade. Stvoriti proizvod, poslovnu i investicijsku klimu, i prodati ga. Svi bi joj ostali u tome trebali pomagati, jer to je u ovom trenutku ključni nacionalni interes.'