Smatraju da u Udbini nisu zadovoljeni zakonski uvjeti za postavljanje ćiriličnih ploča, jer prema njihovim saznanjima, nisu točni podaci iz Popisa stanovništva 2011, koji govore da u općini Udbina živi 49 posto Hrvata i 51 posto Srba.

‘Uvidom u situaciju na terenu, s pravom sumnjajući u navedene statističke podatke od sveukupno upisanih 958 građana srpske nacionalnosti, na području općine na prijavljenim adresama ih trajno prebiva 20-25 posto, dok se svi ostali nalaze u Srbiji. Na osnovi pritužbe građana PP Korenica je vršila provjeru prebivališta fiktivno prijavljenih osoba srpske nacionalnosti na području općine Udbina te potvrdila gore navedeni postotak, ali se temeljem toga izvješća nije pristupilo brisanju fiktivno prijavljenih osoba s navedenih adresa kako to nalaže Zakon o prebivalištu’, poručuju iz ličkog Stožera.

Istaknuli su kako su temeljem pritužbi branitelja s područja općine Udbina zatražili od Ministarstva uprave i ličko-senjske policije da provjere prebivališta osoba srpske nacionalnosti u općini Udbina. Također traže odgovor od spomenutih zašto nakon prethodno provedene provjere, koju je provela policijska postaja Korenica, nisu iz prebivališta brisali fiktivno prijavljene osobe.

Od ‘demokratski izabrane vlasti’ traže da djeluju u službi većine, koja prema njihovom sudu ne želi dvojezične ploče u Vukovaru, a prema gore navedenom niti u Udbini.

Podsjetimo, stožeri za obranu digniteta Domovinskog rata počeli su nicati diljem Hrvatske još dvijetisućitih godina kada je na vlasti također bila koalicija predvođena SDP-om. Tada se također govorilo o ugroženosti hrvatskih branitelja, jer je u to vrijeme, naime, počelo procesuiranje ratnih zločina koje su počinili hrvatski vojnici. Lički stožer za obranu digniteta Domovinskog rata u povijesno pamćenje se urezao masovnim vezivanjem lancima u znak prosvjeda protiv uhićenja tzv. gospićke skupine. Dobrovoljno si je okove na ruke tada stavio i Darko Milinović, bivši ministar zdravstva i tata-mata ličko-senjskog HDZ-a.

U vrijeme Račanove koalicije neki su tzv. domoljubni poeti skladali inspirativne mržnjom natopljene budnice, kojima se davala podrška stožerima za obranu digniteta, pozivalo na bunt, ali i prijetilo mrskoj vlasti. Jedan od upečatljivih guslarskih ratnih pokliča protiv ljevičarske vlasti svakako je onaj Joška Tomičića, zbog čijih se horor stihova unaprijed ispričavamo opjevanima Stjepanu Mesiću i obitelji pokojnog Ivice Račana.

Oj, Ivica i Stipane, pojest će vas crne vrane,
Dirnete li u svetosti, proklet će vas mrtve kosti.

Mi smo spremni za dom sveti boriti se i umrijeti,
I Stožer vam poručuje, opet ćemo u oluje.

A crvene kriminalce svezat ćemo sve u lance,
Hrvatska će opet cvasti kad crveni odu s vlasti.

I na kraju poslušajte: sveti rat nam ne dirajte,
I na kraju poslušajte: sveti rat nam ne dirajte.