General-pukovnik Andrej Kartapolov, utjecajni zastupnik koji predsjeda parlamentarnim odborom za obranu Dume, rekao je da je okidač za subotnju pobunu bilo Prigožinovo neslaganje sa zahtjevom ministarstva obrane da pripadnici njegove plaćeničke skupine potpišu ugovore s ministarstvom obrane.

"Kao što znate, nekoliko dana prije pokušaja pobune, ministarstvo obrane je reklo da sve formacije koje obavljaju borbene zadaće moraju potpisati ugovore s ministarstvom obrane", rekao je Kartapolov. "Svi su počeli provoditi ovu odluku... Svi osim gospodina Prigožina", dodao je.

Prigožin je 11. lipnja rekao da pripadnici Wagnera neće potpisati nikakav ugovor s ministrom obrane Sergejem Šojguom, dodajući da Šojgu nije u stanju upravljati vojnim jedinicama. Kartapolov je rekao da mu je, nakon što je Prigožin odbio potpisati ugovore, rečeno da se njegovi plaćenici više neće boriti u Ukrajini i da stoga neće dobiti državni novac. Prigožin je nakon toga počinio izdaju zbog "pretjeranih ambicija", novca i, kako je kazao, "stanja uzbuđenosti".

Prigožin je za odustajanje od pobune, uz posredništvo bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, dobio egzil u Bjelorusiji, dok su ruske vlasti odustale od kaznenog progona zbog pokretanja pobune. Latvijski premijer Krisjanis Karins upozorio je u četvrtak na Twitteru da davanje egzila Prigožinu u Bjelorusiji predstavlja rizik za Europu.

"Ta prijetnja vjerojatno ne bi bila frontalna vojna, već prijetnja pokušaja infiltracije u Europu u nepoznate svrhe", rekao je Karins.

Karins je rekao kako se očekuje da će se nepoznati broj odlično obučenih Wagnerovih plaćenika pridružiti šefu Wagnera u zemlji koja graniči s Latvijom nakon neuspjele pobune u Rusiji. "Pazimo na sve što se događa u Bjelorusiji", rekao je Karins, pozivajući na jačanje sigurnosti na vanjskim granicama Europske unije.