Unatoč svim dosadašnjim mjerama vrijednost novca nastavlja padati. Ima li prostora za povećanje plaća u javnom i realnom sektoru? Može li se predvidjeti koliko će nakon završetka rata u Ukrajini biti potrebno da kriza počne jenjavati? Je li realno očekivati da bi se cijene roba i usluga mogle početi vraćati na staro?

U emisiji Otvoreno o tome su večeras govorili: Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, piše HRT.

Ministar Piletić je rekao da se ne radi o 'ni o kakvom copy-paste modelu'. 'Mi smo danas na sjednici GSV-a htjeli poručiti našim socijalnim partnerima, nakon prezentiranja četvrtog paketa mjera, da unatoč tome što velika većina mjera istječe krajem ožujka 2023. da smo do sredine ožujka donijeli još jedan stabilan i jasan okvir i za hrvatske građane i za hrvatske poduzetnike. I da će velika većina tih mjera trajati narednih godinu dana, naglasio je.

'Što se tiče cijena struje, rekli smo da teret koji preuzima HEP, da će ta mjera trajati još šest mjeseci i da se nastavlja u onoj razini potpore kao što je to dosad bilo. Mi plaćamo cijenu električne energije 60 posto manje nego u susjednoj Sloveniji, ako uzmete europski prosjek onda je to i puno više. Dakle, još jedanput - dajemo jasan okvir našem gospodarstvu kako ukalkulirati troškove energenata u svoje poslovanje u sljedećih godinu dana kao i jasnu poruku našim sugrađanima kako vlada i dalje stoji tu da garantira tu puno jeftiniju cijenu energenata', rekao je ministar.

Irena Weber je rekla da je Vlada pravovremenom odlukom o limitiranju cijena energenata doprinijela stabilnosti i sigurnosti hrvatskog gospodarstva. 'Ono što je nama bitno, i već smo to nekoliko puta iz HUP-a naglašavali, da je od iznimne važnosti ozračje sigurnosti i izvjesnosti kako bismo mogli planirati poslovne procese, investicije, zapošljavanja, rast plaća i sve što jedno normalno poduzeće planira kao dio svog redovnog poslovanja, naglasila je Weber.

'Još je važno naglasiti, da neovisno o tome što su cijene energenata ispod limita koje je Vlada postavila, neizvjesnost još traje. Svi vodeći analitičari, hrvatski i svjetski, naglašavaju da prema kraju ljeta, kad opet krene punjenje skladišta i veća potražnja za energentima, ako Kina krene sa snažnijim rastom BDP-a, može se opet očekivati značajan rast cijene energenata. U tom slučaju iznimno je važno upravo ovo što je Vlada napravila - ograničiti cijene energenata da hrvatsko gospodarstvo može planirati', poručila je.

Krešimir Sever smatra kako je važno da su se mjere nastavile, ali je istaknuo da to neće biti dovoljno ako se ne povećaju i plaće. Dodao je da će paket mjera 'sasvim sigurno pomoći najugroženijima nego da ga nije bilo'. 'Dosadašnji niz mjera, koliko izgledao kao potpora građanima i radnicima, bila je i potpora poslodavcima. Primjerice, one mjere koje su bile vezane za covid, bile su potpora poslodavcima kroz naknade za plaće pa su imali osiguranu radnu snagu kad se jednog dana iz krize izađe. To nije bio mali iznos sredstava', rekao je Sever.

Naglasio je kako je izuzetno važno da se i dalje kontrolira cijena plina i struje. 'Izuzetno je nizak dohodak u kućanstvima. I među zaposlenima imamo 5,6 posto onih koji su statistički siromašni. Imamo velik broj umirovljenika koji su u golemim problemima. Prosječna mirovina je tek nešto veća od 400 eura. S druge strane neka medijalna neto plaća je 877 eura. To znači da u Hrvatskoj 800.000 ljudi radi u rasponu od minimalne plaće koja je oko 560 eura do medijalne', poručio je Sever.