Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji od iduće godine podrazumijeva i uvođenje sustava izdavanja računa u trgovinama, kafićima, frizerskim salonima, privatnim liječničkim ordinacijama ili odvjetničkim uredima, ali i dužnost građana da za svaku plaćenu uslugu uzmu račun jeste novost, ali sama kampanja kojom se planira poboljšati provedba očito ne prolazi 'na prvu loptu'.

Analitičari sumnjaju da će građani pohrliti slati SMS-ove i prijavljivati nadležnima lažirane račune, odnosno one koji su ih izdali kako bi od Porezne uprave dobili i novčanu nagradu od 500 kuna.

'Nije u redu novčano nagrađivati građane za nešto što bi se trebalo podrazumijevati, niti je posao građana da uzimaju ovlasti javnih vlasti u svoje ruke. Država mora raditi svoj posao i efikasno naplaćivati svoje prihode. O tome mora polagati račune građanima, no nije posao građana da za nju sudjeluju u tom poslu', smatra politički analitičar Davor Gjenero

Podsjeća i kako kampanja koju je pokrenula Vlada, a koja je već sarkastično nazvana 'Cinkaj i zaradi!', nije neka novost koja dolazi iz Ministarstva financija pa navodi da je 'takve i slične igre u vrijeme uvođenja PDV-a pokušavao Borislav Škegro'.

'Tada smo ga smatrali najgorim zamislivim ministrom financija, a danas vidimo da nije. Sve je to na istom tragu i pokazuje da donosioci odluka ne razumiju svoj posao', ukazuje Gjenero.

I ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže kako je Ministarstvo financija 'uvijek imalo takve vrste akcija kojima naglasak nije bio na nagrađivanju građana, nego na jačanju discipline'.

'Sve je to samo akcija apeliranja na svijest o potrebi porezne discipline, odnosno na standardni dio ukupnog društvenog svjetonazora. Ne vidim ništa dramatično različito u odnosu na neke prijašnje inicijative, ali je sad zazvučalo drugačije jer je ponuđena eksplicitna nagrada od tih 500 kuna', kaže Lovrinčević.

Po njemu treba razmišljati o 'pitanju mentaliteta i oblikovanja savjesti', što tvrdi da 'neće ići preko noći, nego s vremenom i godinama'. 'Nije toliko ključan taj dio problema jesu li ljudi skloni preuzimanju vlastite odgovornosti i jačanju savjesti, nego morate prepoznati da za ono što dajete državi dobivate i adekvatnu protuuslugu. Za poreze koje plaćate trebate dobiti kvalitetnu protuuslugu i onda nema problema s takvim vrstama ponašanja', navodi Lovrinčević.

Činjenica da se građane za nešto nagrađuje što bi bilo tako očito, za Žarka Puhovskog je 'dokaz da se to ne podrazumijeva'. 'Vlasti su shvatile da to nije samo po sebi jasno i da zato ljude treba nagrađivati. Oni su pošli od realnosti – ne od onoga što bi trebalo biti, nego od onoga što jest', ocjenjuje Puhovski.

Kad je reakcija građana na 'primamljivu' ponudu u obliku 500 kuna nagrade, Puhovski smatra da oni 'neće nikako reagirati, nego će većina ljudi to smatrati lošim vicem'. 'Nikakvog efekta neće biti. Vlada to čini iako zna da neće biti efekta i kako bi pokazala kako, eto, nešto čini', kaže Puhovski.

Na upit bi li on konkretno prijavio nekog trgovca ili ugostitelja, odgovara negativno. 'Ne bih to napravio, zato što mi se čini da je socijalna struktura u solidarnosti važnija od nekih drugih stvari. Dok nemate razloga vjerovati da država tim novcem racionalno postupa, nemate ni razloga od mene očekivati da nekoga prijavljujem zato što taj novac ne sakuplja', kategoričan je Puhovski.

Ni Davor Gjenero ne vjeruje da će biti 'nekog velikog interesa' za akciju Ministarstva financija i Porezne uprave. Čak tvrdi i kako 'nije dobro poticati društveno raspoloženje u kojem u društvu vlada rat svih protiv sviju'.

'Nemam toliko životne koncentracije da bih vodio računa o tome ispostavlja li mi netko ili ne ispostavlja račun. Nadzor fiskalne politike u rukama je hipertrofiranog Ministarstva financija i njegove Porezne uprave koja loše radi svoj posao i ne pada mi na pamet raditi umjesto njih', odgovara Gjenero na upit kako ni reagirao da negdje ne dobije račun ili mu izdaju lažnu potvrdu o ispostavljenoj usluzi.

Sociolog Renato Matić slaže se kako je 'apsolutno pravo države da regulira uredno plaćanje poreza pa i da potiče građane na odgovorno ponašanje', međutim svaku vrstu prijavljivanja za nagradu smatra – cinkanjem. Po njemu, 'kultura cinkanja može društvo dovesti u vrlo rizično područje'.

'Cinkanje, lov na ucjenu i lov na glave najomraženiji su poslovi u povijesti. Ljudi i sve civilizacije nikada to nisu voljele. Koliko god je poticanje na odgovornost i prijavljivanje onih koji sudjeluju u nekom nedjelu ili kaznenom djelu pitanje građanske odgovornosti i morala, treba se jako voditi računa da se ne razvije kultura cinkanja, jer je korak do kulture linča', upozorava Matić.

Na kraju, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević poručuje vladajućima, odnosno državi kako bi 'bilo bolje da se pozabavi čišćenjem vlastitog dvorišta – jačanjem transparentnosti i dovođenjem stručnih ljudi'.

'Umjesto toga, imate politički nepotizam najgore vrste i ovakve akcije ne nailaze na plodno tlo. Nije problem u tome da li ćemo biti pošteni ili manje pošteni, kao Skandinavci koji uredno plaćaju porez ili Nijemci kojima takav institut ni ne treba, jer oni prepoznaju da za taj porez dobiju nešto kao protuuslugu. Kod nas toga nema i javno povjerenje se i dalje urušava, pa ovakve akcije u očima građana izgledaju licemjerno', zaključuje Lovrinčević.