Još krajem svibnja Upravna inspekcija poslala je općinama, gradovima i županijama dopis kojime do 30. lipnja traži izvješća o prestanku službe po sili zakona za sve službenike upravnih tijela koji nisu položili stručni ispit. Naime prema Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uvjet za prijam u službu jest i položeni državni stručni ispit. Zakon, koji je donesen 2008., kaže i da se osoba može primiti u službu i bez državnog ispita, no mora ga položiti u roku od godine dana.

I upravo taj zakonski uvjet odlučili su provjeriti u Ministarstvu uprave i Upravnoj inspekciji. Iako je inicijalna brojka govorila o čak 330 lokalnih službenika koji su se našli u ovom problemu i kojima je prijetio otkaz, u Upravnoj inspekciji kažu da je brojka ipak manja. Za sada je u 16 jedinica lokalne samouprave otkaz dobilo 30 službenika, no u Upravnoj inspekciji kažu da bi ista sudbina mogla zadesiti još oko 200 službenika.

Od 576 jedinica lokalne samouprave, njih 8 se uopće nije očitovalo na dopis inspekcije, 282 su poslale izvještaje, dok ih u 286 u Upravnoj inspekciji vode kao da nisu dostavili izvještaje. Naime od te brojke bio je dio onih, točnije njih 120, koji su promptno, pokušavajući spriječiti otkaze, svoje službenike prijavili na polaganje državnih ispita.

No takav potez neće proći kod Upravne inspekcije. Takvi zahtjevi će se najvjerojatnije odbaciti jer se radi o službenicima kojima je već odavno prošao zakonski rok za polaganje državnog stručnog ispita te će njihovi šefovi odnosno čelnici lokalne samouprave ponovno morati objašnjavati zašto službenici nemaju položen stručan ispit.

Svaki slučaj, kažu nam u Ministarstvu uprave, pojedinačno se analizira i pomno proučava. Inspekcija tako treba analizirati zašto neki službenici imaju rješenje o prijamu u službu, no nemaju utvrđenu obvezu polaganja ispita ili zašto je kod nekih utvrđeno oslobođenje od ispita.

Upravo to čelnici lokalne samouprave navodili su kao razloge za nepolaganje ispita, no bilo je i pojašnjenja za koja teško da će Upravna inspekcija imati razumijevanja. Neki su službenike opravdavali velikom zaposlenošću zbog koje nisu ni u 20 godina stigli položiti državni stručni ispit, neki su skrušeno priznavali da njihova lokalna jedinica jednostavno nema dovoljno novaca kako bi mogla platiti ispit, dok su neki jednostavno pojašnjavali kako su previše udaljeni od Zagreba te ne mogu poslati službenike u metropolu na polaganje ispita.

Jedan načelnik općine branio je i neobranjivo, odnosno tajnika općine, koji je u službi još od 1994. Iako mu je uvjet za to službeničko mjesto visoka stručna sprema i položen državni ispit, Upravna inspekcija ustanovila je da taj tajnik nema položen ispit, ali i da nema potrebnu diplomu.

Bizaran je i slučaj druge jedinice lokalne samouprave gdje je tamošnji čelnik Upravnoj inspekciji objasnio da njegova zaposlenica, koja je preko 30 godina u službi, državni ispit nije mogla položiti jer je - u menopauzi.

U takvim slučajevima, govore nam u Upravnoj inspekciji, teško će biti opravdati ostanak u službi.

Zbog pravomoćnih presuda, bez posla ostalo stotinjak državnih i lokalnih službenika i namještenika

Dok se čeka konačna brojka onih koji će bez posla ostati zbog nepoloženog državnog ispita, već je poznato da je 71 državni službenik dobio otkaz jer je otkriveno je da su pravomoćno osuđeni za kaznena djela. Otpušteni službenici najviše su presuda imali zbog neplaćanja alimentacije, nanošenja tjelesnih ozljeda, krivotvorenja, prevara i prijetnja. Jedan je službenik, koji je ostao bez posla u Ministarstvu graditeljstva, uspio skupiti čak sedam pravomoćnih presuda.

Još prije gotova dva mjeseca, kada su objavljeni ti podaci za državne službenike, ministar uprave Arsen Bauk najavio je istu kontrolu i za službenike i namještenike u općinama, gradovima i županijama. Kako doznajemo, u gradovima i županijama zbog pravomoćnih presuda bez posla je ostalo 20 službenika i 11 namještenika, dok se podaci za općine još provjeravaju.

Slučaj Mamić potaknuo nadzor službenika zbog sukoba interesa

Kada je prije par tjedana uhićenje braće Mamić i afera vezana uz poreznu utaju punila novinske stupce, nekako u pozadini sakrio se podatak da je osumnjičeni poreznik Milan Pernar radio kao suradnik i predavač na privatnom Institutu za management kojem je direktorica bila njegova supruga. Dapače, prema pisanju Jutarnjeg lista, na web-stranicama tog instituta donedavno se navodio i kao stručnjak za porezne utaje.

No ovaj podatak o poslu sa strane nije pobjegao budnom oku Ministarstva uprave, koje se potaknuto ovim slučajem odlučilo na još jedno pročešljavanje zaposlenih državnih i lokalnih službenika i namještenika.

Ovaj put osnova im je pitanje sukoba interesa, odnosno odredbe u Zakonu o državnim službenicima te Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Naime i jedan i drugi zakon zabranjuju, bilo državnim bilo lokalnim službenicima, otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen državni ili lokalni službenik odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen.

Pritom je u slučaju državnih službenika dopušteno obavljanje dodatnog posla van radnog vremena, ali samo uz dopuštenje čelnika državnog tijela, i ako nad radom fizičke ili pravne osobe za koju službenik dodatno radi, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe. Državni službenici, bez dozvole svog šefa, mogu objavljivati stručne članke povremeno predavati na stručnim seminarima i savjetovanjima.